DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili kontinua halao re-julgamentu ba prosesu neebe komete husi arguidu ho inisial NAC no FC.
Tuir akuzasaun neebe iha katak, arguidu NAC hahu servisu iha Kompanhia Corrotrans iha tinan 2015, hanesan kondutor ba karreta tula kontentor (konteiner) ho salariu kada fulan ho montante US$ 400 no arguidu FC hanesan ajudante (konjak) ho salariu kada fulan ho montante US$ 150.
Bainhira arguidu sira halao servisu durante fulan neen nia laran, arguidu sira komesa halo ona maneira ka atitude hodi kria problema ba iha kompanhia, tanba la tuir ona orariu nomos regras neebe mak kompanhia haruka, tanba diretor kompanhia sempre simu lamentasoens husi kompanhia parseiru sira neebe mak durante nee hetan tulun husi Corrotrans.
Lezadu FS nuudar nain ba Kompanhia Corrotrans mos akresenta tan katak, atitude no servisu husi arguidu NAC nian sempre iha lamentasoens husi kompanhia parseiru sira seluk, maibe lezadu rasik husik hela deit tanba laiha evidensia neebe mak atu justifika katak arguidu NAC komesa halo manobra hanesan bosok hela deit kompanhia.
Hahu tinan 2017, arguidu NAC komesa hola ona karreta ho marka Prado no arguidu mos komesa la kumpri orariu husi kompanhia, dala ruma tama servisu mos tuir nia hakarak ho razaun katak konteiner mak laiha, ho nunee parte kompanhia (lezadu) komesa diskonfia atitude arguidu nian.
Iha tinan 2019, arguidu NAC hola tan karreta ho marka Mazda kor metan ida, ho ida nee hamosu tan diskunfia husi lezadu nuudar nain ba Kompanhia Corrotrans, tanba arguidu ho salariu kada fulan ho montante osan US$ 400 deit.
Katak, husi hahalok arguidu NAC nian, kompanhia komesa deskonfia maibe seidauk foti asaun ruma hasoru arguidu tanba servisu no atividade mos barak iha Portu Dili, maibe arguidu sempre kontinua ho hahalok la kumpri orariu husi kompanhia rasik.
Durante nee kompanhia iha konfiansa no fo fiar tomak ba iha arguidu kona-ba relatoriu kuantidade kontentor wainhira arguidu NAC ho arguidu FC ba tula iha portu Dili nomos tula fila ba portu, maibe arguidu sira sempre hatama relatoriu neebe mak bosok tan la tuir ona kuantidade kontainer mak arguidu sira tula, husi parte seluk arguidu sira mos tula subar kontentor, ikus mai arguidu sira ba husu osan imediata ba Kompanhia neebe mak aluga karreta kontentor neebe laiha konhesimentu husi lezadu nuudar nain ba kompanhia.
Husi hahalok arguidu sira nian, lezadu mos komesa tau ema ida hodi lao no servisu hamutuk ho arguidu sira, maibe arguidu NAC lakohi ho razaun hakarak halao servisu hamutuk deit ho arguidu FC nuudar ajudante ka konjak.
Durante tinan 2015 too iha tinan 2019, halao sira nia servisu, arguidu sira nunka hatama resivu neebe mak los hodi justifika kona-ba atividade tula kontentor, maibe arguidu NAC sempre destroi ka estraga tiha resivu hirak nee, tan nee susar tebes ba iha kompanhia (lezadu) atu deteta.
Husi hahalok arguidu sira nian, hahu husi foron 12 too iha loron 29 fulan Outubru tinan 2020, lezadu desidi hodi haruka ema ida sempre lao tuir arguidu nain rua wainhira halao sira nia servisu tula konteiner ho karreta kompanhia nian, hafoin deteta katak arguidu sira halo manobra hodi bosok kampanhia, maibe ema nee konsege hasai fotografia ba kontentor neebe mak arguidu sira tula hodi ba hatun iha kompanhia parseiru sira nia fatin.
Bainhira arguidu sira hatama relatoriu ba Kompanhia hahu fulan Outubr u tinan 2020, katak arguidu sira tula deit kontentor hamutuk rua nulu resin lima (25) maibe realidade hatudu katak total iha fulan refere hamutuk kontentor haat nulu resin haat (44) no kontentor sanulu resin sia (19) mak arguidu sira subar tiha nee la fo konhesimentu ba iha kompanhia, maibe kompanhia konsege deteta paradeira kontentor hirak nee husi ema neebe mak kompanhia fo fiar ba.
Katak, wainhira kompanhia deteta ona hahalok arguidu sira nian, kompanhia mos komesa rekolha dokumentus hahu husi fulan Janeiru too iha fulan Setembru tinan 2020 relasiona ho dokumentus guia de marcha tula konteiner nian mak deskobre katak, kompanhia hetan prejuizu ho valor osan hamutuk dolar rihun ualu (US$ 8000), maibe hahu busi tinan 2015 too iha tinan 2019, kompanhia la konsege hetan evidensia neebe relasiona ho resivu tula konteiner nian.
Maske arguidu sira hatene katak sira nia hahalok nee lei proibi maibe sira halo nafatin, ho hahalok hirak nee konsidera arguidu sira hanesan ko-autor material forma konsumadu no konkursu, pratika krimi ida, abuza konfiansa agravadu, previstu no punidu tuir artigu 257 Kodigu Penal. No Pratika krimi ida Burla agravada, previstu no punidu tuir artigu Kodigu Penál.
Prosesu refere antes nee Tribunal Primera Instansia hasai ona desizaun, maibe parte defeza la konkorda hodi halo rekursu ba iha Tribunal Rekursu, no ikus mai Tribunal Rekursu deside hodi haruka Tribunal Primeira Instansia halo re-julgamentu.
Iha rejulgamentu nee Juiz prosesu Albertina Neves konfirma kona-ba faktus neebe iha, maibe arguidu NAC mantein ho deklarasaun antes. Arguidu kontinua deklara katak, momentu neeba arguidu halao servisu kaer karreta tula kontentor, no osan neebe ema selu arguidu lori ba entrega iha finansa hodi halo relatoriu, banhira kompanhia nain husu relatoriu.
Arguidu deklara, kona-ba osan neebe lakon arguidu laiha konhesimentu, no momentu halao servisu arguidu sosa karreta ida, tanba nee mak kompanhia nain deskonfia osan neebe lakon arguidu mak uza.
Arguidu deklara, baibain entrega osan ho resivu no resivu nee ida ba iha Alfandega, ida ba iha kompanhia ka kantor, ida hela ho arguidu hodi tau iha karreta laran. No resivu neebe tau iha karreta laran mak ikus mai kompanhia rekola hodi dehan prejuizu.
Maibe kona-ba osan neebe lakon arguidu la iha konhesimentu kona-ba ida nee.
Aleinde nee arguidu FC mos mantein ho deklarasaun antes nee no arguidu deklara deit, momentu neeba arguidu hanesan ajudante, banhira lori kontentor ba hatun ema fo osan mai arguidu entrega osan ba iha arguidu NAC.
Kona-ba osan neebe lakon, arguidu la iha konhesimentu kona-ba ida nee.
Lezadu FS nain ba kompanhia deklara, mantein mos ho akuzasaun antes nee. No hanesan lezadu perdua arguidu sira no la husu arguidu sira atu selu fali lezadu nia osan neebe lakon, maibe se arguidu sira nega mak lezadu hakarak prosesu nee lao ba oin.
Rona tiha arguidu no lezadu, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona sasin.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, Afonso Carmona, Albertina Neves, Maria Solana, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Pedro Baptista, arguidu nain rua hetan asistensia legal husi Defensor Publiku Jose Maria Guterres.
(ter)