UN Women ho Parseiru ME no Konselhu Britaniku Organiza Enkontru Kona-ba Projetu STEP

DILI, STLTIMORLESTE.com – UN Women ho parseria Ministeriu Edukasaun no Konselhu Britaniku organiza inkontru Komite Diretiva Konjuntu, hodi haree fila fali progresu no impaktu sira husi projetu Formasaun Abilidade ba Partisipasaun Ekonómika (STEP).

Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares hatete, enkontru ida nee koalia kona ba projetu STEP ka projetu formasaun abilidade ba partisipasaun ekonómika neebe halao ona durante fulan 6 iha TL no implementa ona iha Munisipiu 2 mak Lautem no Oecusse, ho rejultadu neebe diak tebes ho partisipante 100, feto iha 80 no feto 20. Sira aprende kona bá empreendedorizmu, literasia finanseira, no abilidade dijitál báziku sira neebe aliña ho kontestu sosio-ekonómiku lokal.

“Hau hanoin ida nee importante tebes ba inan feton no labarik feto sira atu kompriende liutan. Importante mak sira iha fiar ba aan, hodi oinsa halo jestaun iha sira nia moris no jestaun atu bele hadia sira nia moris liu husi konesementu neebe mak hetan husi projetu ida nee,” dehan nia bá jornalista sira depois remata inkontru Komite Diretiva Konjuntu iha Koffi Anan Meeting Room UN Compound Caikoli, Tersa (20/01/2026).

Dulce sublina, projetu STEP hatudu oinsa edukasaun, bainhira tau iha prátika, inkluzivu no responde ba realidade komunidade sira-nian, bele kontribui diretamente ba oportunidade ekonomika ba foin-sae sira, liuliu ba feto foin-sae sira. Hakbiit profesor no estudante sira ho abilidade empreendedorizmu no involvimentu família no instituisaun sira, STEP bele apoia kompromisu nasional ba edukasaun inkluzivu no dezenvolvimentu abilidade neebe prepara foin-sae sira ba partisipasaun signifikativu iha Timor-Leste nia ekonomia.

Nunee mos Xefe Misaun UN Women Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam dehan, ho lideransa ME nian servisu hamutuk ho Konsellu Britanika, Sefope nomos Infordepe, kria hela sistema ida nee fo biban ba feto no labarik feto sira, nomos mane sira iha Munisipiu sira.

“Ami kria hela sistema ida nee fo biban ba feto no labarik feto sira, nomos mane sira iha Munisipiu sira atu bele hanoin rasik hodi kria rasik no servisu ba nia aan. Ida nee sei pilotu hela, maibe ami hakarak kria sistema ida fo ba sira kria rasik ba sira nia aan,” dehan nia.

Nia hatete, workshop komunitáriu “Liga ho Respeitu” envolve inan-aman no membru família nain 86, kontribui ba mudansa atitude sira neebe ekuitativu liu iha jéneru no aumenta apoiu ba edukasaun labarik-feto sira-nian. Iha tempu hanesan, ofisiál nain 29 husi ME no SEFOPE hetan formasaun atu hadiak sira-nia kapasidade hodi promove empregu neebe sensivel ba jeneru.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *