DILI, STLTIMORLESTE.com – United Nation Population Fund (UNFPA) hamutuk ho Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), realiza seminariu loron rua hodi reforsa jestaun kazu violensia bazeia ba jeneru (VBJ) iha Timor Leste.
Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun, Veronica das Dores dehan, atividade ida ohin nee importante tebes hodi koalia konaba reforsa jestaun kazu VBJ iha Timor Leste.
“Ita haree iha ita nia nasaun violensia aas tebes, ita hotu hatene ita nia maluk barak mak sei moe atu koalia sai bainhira hasoru violensia seksual no violensia bazeia ba jeneru, violensia fizika iha eskola no fatin barak,” dehan nia ba jornalista sira hafoin abertura seminariu nee iha Timor Plaza, Kinta (20/11/2025).
Ministra dehan, seminariu ida nee hetan apoiu husi parseru internasional sira no partisipante husi Munisipiu 10 inklui lina ministeriu sira para eleva no haforsa liu tan lei neebe iha para implementa iha fatin hotu hotu. Nunee bele hatoo ba iha publiku katak para ona violensia hasoru feto, labarik no ema ho defisiensia sira.
Nia hatete, maske lei iha ona maibe kazu violensia domestika kontinua aas nafatin, tanba nee parte hotu presiza halo sosializasaun.
“Kazu keisa numeru soe tanba ema komprende ona, tanba nee liu husi sosializasaun formasaun sira brani ona hatoo keixa. Keixa agora numeru sae maibe ami labele fo hatene sai numeru hira hanesan ohin hau koalia buat barak ita rai konfidensial rai segredu nomos ami mos iha ona lina solidaria neebe tempu badak karik tinan oin sei establese, nunee rai kazu nee konfidensial,” dehan nia.
Nia afirma, tempu badak sei lansa numeru 166 hodi bele relata kazu neebe akontese, tanba dala barak ema atu koalia sai nee ema moe.
Durante nee Ministeriu nafatin fo apoiu ba vitima sira neebe mak sai vitima ba kazu violensia domestika, iha uma mahon sira.
Nunee mos Reprezentante UNFPA Iha Timor Leste, Navchaa Suren hatete, seminariu ba loron rua nee importante tebes neebe organiza husi MSSI no apoiu husi UNFPA atu reforsa jestaun kazu violensia bazeia ba jeneru iha TL.
Apoiu neebe mak UNFPA fo ba Governu TL liu husi MSSI, SEI nomos parseru seluk iha Timor Leste mak atu reforsa sistema hodi fornese serbisu neebe komprensivu no kuidadu neebe kualidade.
“Iha tempu liu ba ami serbisu besik liu ho Ministeriuu Saude hodi reforsa setor saude nia resposta ba violensia bazeia ba jeneru iha Timor Leste, liu liu reforsa kapasitasaun rekursu humanus hodi responde ba kazu violensia bazeia ba jeneru atu asegura katak sobrevivente sira simu kuidadu neebe kualidade no konfidensialidade,” dehan nia.
Nia hatutan, seminariu loron rua nee UNFPA nia apoiu prinsipal mak foka ba reflete fila fali intervensaun neebe lao diak ona no serbisu sira neebe halao diak ona durante no identifika mos lakunas bareira sira neebe hasoru iha intervensaun sira nomos bele hamosu mos rekomendasaun sira atu imforma planu asaun neebe diak ba futuru.
Nunee mos UNFPA ba tinan 5 oin mai hakarak serbisu apoiu neebe diak liu tan hodi reforsa Sistema jestaun kazu violensia bazeia ba jeneru iha TL, ida nee mak save ba seminariu loron rua nia. Alende nee UNFPA mos serbisu fokus liu ba reforsa sistema de dadus agora dadaun apoiu hela INTL hodi halo hela survey husi saude neebe lao hela importante tebes.
VBJ Nuudar Krime Global
Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ), nee hanesan krime global neebe jeneralizadu, neebe fo impaktu ba feto no labarik-feto sira iha rejiaun hotu-hotu.
Haktuir Reprezentante UNFPA Iha Timor Leste, Navchaa Suren liu husi nia diskursu iha serimonia reforsa jestaun kazu VBJ iha Timor Leste, iha Timor Plaza, Kinta (20/11/2025).
Nia katak, lori Fundu UNFPA nia naran onrada abertura ba seminariu nee. Seminariu laos deit ezersísiu tekniku ida, maibe demonstra kompromisu koletivu atu proteje dignidade, seguransa, no direitu feto ida-idak, labarik-feto ida-idak, no sobrevivente ida-idak iha nasaun ida-nee.
“Violensia bazeia ba jeneru nuudar krize global ida neebe jeneralizadu, neebe fo impaktu ba feto no labarik-feto sira iha rejiaun hotu-hotu no nasaun hotu-hotu, la haree ba nasaun ida nia rikusoin ka dezenvolvimentu. Violensia bazeia ba jeneru laos deit violasaun ba direitus umanus nee emerjensia, krize saude publika, no prejuízu boot ida neebe fo impaktu ba família sira, komunidade, no nasaun ida nia future,” dehan nia.
Nia hatete, realidade triste, feto ida husi feto nain tolu iha mundu tomak sofre ona violensia iha nia moris, Timor-Leste laos esepsaun. Kuaze feto nain ida husi nain tolu iha nasaun nee hetan ona esperiensia violensia fíziku. Ema nain ida husi ema nain haat hetan ona esperiensia violensia seksual. Besik 60% husi sobrevivente sira nunka husu tulun, ho tauk, moe, silensiu, no deskonfiansa neebe maka domina sistema sira neebe maka eziste neebe dezeña atu proteje sira.
Nia hatutan, ida-nee laos deit estatístika. Ida nee konaba moris inan sira, oan-feto sira, labarik-feto sira, no ita nia responsabilidade atu proteje sira. Tanba nee, bainhira sobrevivente ida hetan korajen atu buka tulun, momentu ida-nee bele muda buat hotu. Sistema jestaun kazu ida ho kualidade garante katak Kuidadu neebe sentradu iha sobrevivente fornese hodi hatan ba nesesidade, opsaun no seguransa sobrevivente sira-nian. Servisu sira koordenadu, laos fragmentadu. Protesaun, justisa, kuidadu mediku, apoiu psikososial, no servisu sosial sira tenke kordena malu. Presiza mantein konfidensialidade, tanba konfiansa maka fundasaun ba kura. La husik hela iha kotuk, sobrevivente nebe ho defisiensia, adolexente sira, no sira neebe iha komunidade remota sira.
Nunee mos sistema jestaun kazu neebe forte laos iha surat tahan leten deit. Ida-nee laos deit fluxu serbisu nian. Ida-nee maka dalan ida neebe salva moris, ponte ida husi trauma ba kura, husi tauk ba seguransa, husi silensiu ba justisa. Ho kualidade sistema jestaun kazu VBJ, sobrevivente sira reklama sira nia moris.
“Iha UNFPA, ami servisu kleur ona hamutuk ho Governu, sosiedade sivíl, fornesedor saude sira, polísia, no líder komunitariu sira hodi asegura katak sobrevivente sira simu kuidadu no apoiu neebe kompaixaun, konfidensial, no sentradu iha sobrevivente. UNFPA apoia ona estabelesimentu fatin seguru sira iha fasilidade saude, habelar asesu ba kuidadus mediku atu salva moris, no apoiu psikososial neebe besik liu ba komunidade sira. Iha parseria ho parte interesada sira, UNFPA komprometidu atu apoia MSSI hodi hametin sistema jestaun kazu no estabelesimentu liña direta VBJ 116, neebe sei fornese asistensia imediata, konfidensial, salva-vida ba sobrevivente sira iha nasaun tomak. Ami sei hamriik nafatin hamutuk ho Governu no povu Timor-Leste hodi hakotu Violensia Bazeia ba Jeneru no alkansa vizaun nasional ba igualdade, dignidade, no dezenvolvimentu umanu,” katak nia.
Nia hatete bainhira halo diskusaun sira ohin, hanoin katak lakuna hotu-hotu neebe identifika nee reflete duni sobrevivente ida neebe la hetan apoiu neebe nia presiza. Solusaun hotu-hotu neebe dezena maka esperansa ba ema neebe presiza.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Domingas Gomes







