AMBENO, STLTIMORLESTE.com – Veteranus sira iha Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA) hasae rekursu ba desizaun Tribunal Distrital Oekusi (TDO), neebe aplika prizaun no devolve osan estadu tanba halo falsifikasaun dokumentus ba lista veteranus sira iha Oekusi hodi hetan osan veteranus.
“Ami Konselhu Munisipal Kombantentes Libertasaun Nasional Rejiaun Oekusi, hamutuk ho Estrutura Rezistensia Sub-Rejiaun Haksolok Oekusi nomos Organizasoesn Rezistensia tomak neebe luta kontra okupasaun Indonezia too Timor Leste (TL) alkansa nia Independensia nuudar primeiru Estadu Soberanu ida iha Sudueste Aziatiku. Hanesan ita hotu hatene katak Independensia ida neebe ita alkansa tiha ona mai husi dalan ida neebe difisil tebes. Independensia ida neebe hakerek ho kosar ben no mata wen. Independensia ida neebe hakerek ho raan. Independensia ida neebe hola ho maten no terus. Independensia ida neebe ita manan ho sakrifisiu, intimidasoens, torturasoens, violensias, kastigu, lakon no mate. Buat sira nee hotu akontese liu husi envolvimentu aktividades Frente Klandestina, Frente Armada no Frente Diplomatika. Frente Klandestina nudar Frente ida neebe okupa Posto Kombate iha Luta kontra okupasaun Indonezia. Iha biban neeba Frente Klandestina hetan presaun oi-oin husi inimigu iha teritoriu tomak. Inimigu ho nia metodu violasaun brutal, konsege aprisiona responsaveis kuadru hotu-hotu ho sira nia subordinadus sira mos hetan kastigu inklui Oecusse,” dehan portavos Sub-Rejiaun Haksolok Oecusse, António da Conceição ‘Mau Kiak Lifau’ liu husi konferensia imprensia iha Bairru Bokos, Aldeia Hauboni, Suku Taiboko, Postu Administrativu Pante Makassar, RAEOA, Tersa (15/04/2025).
Iha konferensia imprensa nee portavos António da Conceição dehan, Jeografikamente, Oekusi-Ambeno nuudar rai ketan ida haleu ho teritoriu Indonezia, dook husi kapital no izoladu tebes. Atoni oan sira book aan ladiak no sira sente hanesan iha komarka laran. Depois da Revolusaun Cravos iha Portugal Kontinental iha loron 25 Abril 1974, militar Indonezia infiltra tama ona iha Oekusi, disfarkadus hanesan atoni oan hatais tais, atu haree situasaun iha inisiu tinan 1975. Depois Governador Timor Portugues muda nia Sede husi Dili ba Atauro iha fulan Agostu tinan 1975, sira haruka kedas militar Portugueses boina verda, Pelutaun ida ho barkasa mai foti Padre Norberto Augusto Parada (ultimo malae) iha Oekusi ba Atauro.
Hahu husi tempu neeba, laiha tan ro ka aviaun atu mai Oekusi. Ligasaun Dili-Oekusi kotu. Atoni oan sira la hatene atu ba neebe los. Hahan laiha no nesesidade bazika sira seluk mos laiha. Povu sofre no hamlaha. Pior liu tan, iha loron 6 fulan Junhu tinan 1975, forsa Indonezia invade Oekusi. Loron ida hafoin Timor Leste Proklama nia Independensia, Kinta Koluna Exersitu Indonezia okupa kedas Pante Macassar iha loron 29 fulan Novembru tinan 1975.
António da Conceição konta, iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, Indonezia invade TL no iha loron 18 Dezembru 1975 sira integra Oekusi-Ambeno ba Indonezia. Iha prinsipius Janeiru tinan 1976, sira haruka kedas sira nia Edukadores sira tama mai Oecusse atu loke sira nia Eskola. Iha loron 23 Janeiru 1976, Kopassus sira tun iha Oecusse. Iha loron 3 fulan Marsu 1976, militares sira hahu halo Kapturasaun ba Lideres Politikus sira iha Oekusi. Iha tempu neeba, atoni oan sira hetan presaun makaas no detensaun oin-oin husi militar Indonezia.
“Ami nia lideransa ka responsavel sira hetan inkeritu, pankadas, sunu ho sigaru no torturasaun seluk. Balun kaer ba dadur iha Dili no Atauro. Atoni oan sira la iha ona liberdade atu lao ba mai. Atoni oan sira presta Serbisu Obrigatoriu oi-oin, Ex-Militares Portugueses sira [timor oan deit] husi Companhia C. Caça 11 iha Oekusi desterra sira ba Lombok iha Indonezia. Detensaun hirak nee akontese husi 1975 too 1982. Nee prizaun ida neebe kleur tebes. Depois husi tinan 1982 too 1984, fo espasu uitoan, bele lao ba mai, maibe tenke utiliza Guia de Marcha husi Autoridade local (Xefe de suco – Xefe de postu) ho konhesimentu husi Koramil no Kodim,” haktuir António da Conceição liu husi konferensia imprensa nee.
Nia akresenta, iha tinan 1986 – 1999, Frente Klandestina komesa lao ona iha Oekusi, maibe hetan presaun oi-oin. Responsavel balun hetan kapturasaun, torturasaun no detensaun preventiva no detensaun prolongada iha Kodim ka Polres Oekusi. Balun fulan 1, balun fulan 6 no balun tinan 1, depois husik sira fila ba uma, maibe hetan nafatin detensaun prolongada ka wajib lapor fulan 1 dala 1, nia durasaun balun fulan 6 no balun tinan 1. Husi detensaun oi-oin neebe atoni oan sira hetan iha rai ketan ida nee, neebe mensiona tiha ona iha leten no Lei Estatutu dos Kombantentes da Libertasaun Nacional mos konsidera liu husi artigu 3 neebe koalia konaba nia definisaun.
“Ami hakarak fo justifikasaun konaba alegasaun no pena de prizaun ba membrus Veteranus nain 11 ba kazu falsifikasaun iha Oekusi hanesan tuir mai nee, primeiru, Membrus Veteranus nain 11 nee, ema Veteranus neebe mai husi Kuadrus Rezistensia iha Prosesu Luta ba Ukun Rasik aan. Segundu, Membrus Veteranus sira nee priense duni kriteria hanesan Veteranus, tanba sira hetan duni presaun no detensaun oi-oin husi inimigu, bandu labele lao ba mai ho liberdade no halo Serbisu obrigatoriu nomos hetan Detensaun Prolongada ka Wajib Lapor iha Kodim no Polres Oecusse. Terseiru, Membrus Veteranus nain 11 nee, laos hetan prizaun ida neebe kaer ema, obriga ema nia liberdade atu hela kleur iha prizaun tuir Sentensa Tribunal. Prizaun sira hetan nee, mak Prizaun Preventiva no Prolongada neebe atoni oan sira hetan iha tempo pasadu. Tanba nee mak ami hakarak fo hanoin ba ita hotu katak, prizaun neebe ami tau iha Ficha Veteranus nee, laos Prizaun ida neebe kaer ita no obriga ita nia liberdade hodi hela kleur iha Prizaun tuir Sentensa Tribunal, maibe Prizaun Preventiva no Prolongada neebe atoni oan sira hetan iha tempo okupasaun Indonezia. Husi Prizaun Preventiva no Prolongada hirak nee mak ami hakerek iha Ficha Veteranus. Nee laos Falsifikasaun maibe faktus neebe atoni oan sira hasoru iha rai ketan Ambeno.
Husu ita hotu atu hatene no komprende atoni oan sira nia susar no terus neebe sira enfrenta iha tempo Rezistensia,” Afirma Portavos António da Conceição.
Iha biban nee, Cipriano da Cunha ‘Luanova’ nuudar Veteranus Oekusi mos akresenta, nia nuudar veteranus ida iha Oekusi, iha pensamentu kona ba veteranus 11 iha Oekusi neebe hetan pena prizaun neebe foti husi TDO.
“Hau hanesan veteranus ida iha Oekusi, iha pensamentu ba veteranus Oekusi oan hamutuk 11, ema sira nee mai husi kuadru da rezistensia, sira nee mai husi organizasaun da masas. Foin dadauk nee sira ba halo julgamentu iha TDO, sira hetan pena katak, sira nia osan tenke lakon no sira tenke devolve fali osan nee ba estadu, karik la devolve osan nee, sira tenke tama prizaun,” dehan Cipriano.
Nia dehan, ema 11 nee mai husi estrutura deit, Selkom, OMP, ho visi sekretariu deit, sira nee laos mai husi membrus maibe kuadrus, no membrus mos partisipa hodi luta ba ukun rasik aan, tanba nee hanesan veteranus Oekusi konsidera, Tribunal foti desizaun lahatene kona ba ema rezistensia, tanba nee ohin António da Conceição dehan, desizaun bele TDO foti, maibe sasin nee, tenke husu ema nain 6 ou 7 hanesan nee, labele bolu sasin nain 2 depois hamonu sentensa final, ida nee labele.
“Hau haree katak, rekursu neebe mai husi veteranus 11, hau hanoin katak, sira nia rekursu sei la bale ona, tanba foin dadauk nee sira atu buka advogadu maibe dehan labele ona, tanba sasin nee tenke ema nain 2 deit,” dehan nia.
Konferensia imprensa nee hetan konhesimentu husi Presidente CMCLN Rejiaun Oekusi-Ambeno, Venâncio Lafo ‘Vela’.
(jos)