Vidal: Prosesu Junta Mediku Lao Nafatin

Diretor Servisu Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Vidal Lopes. (Foto: STL/Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Diretór Servisu Apoiu Diagnostiku Terapeuriku iha Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), Vidal de Jesus Lopes hatete, daudaun nee prosesu Junta Mediku iha HNGV lao nafatin, tanba nee sira aprova ona pasiente hamutuk 50 resin hein transferénsia hodi halo tratamentu.

Nia dehan, prosesu Junta Mediku iha HNGV kona-ba trasfensia pasiente ba rai liur nee lao.

“Lao maibe ita limita bazeia ba orientasaun neebe mak iha, tanba ita foin halo konkordansia MoU ho Ospital KPJ Healthcare Malazia, maibe kontinua prosesu lao nafatin liu husi junta mediku lao nafatin,” hatete Diretór Servisu Apoiu Diagnostiku Terapeuriku iha HNGV, Vidal de Jesus Lopes ba jornalista sira iha MS Kaikoli, Dili, Kuarta (14/05/2025).

Nia tenik, Junta Mediku aprova ona pasiente hamutuk nain 50 resin, tanba aprova ona sei lori ba iha Glasgow Coma Scale (GCS) depois sira mak deside.

“Kontinuasaun transferensia pasiente nee lao nafatin, tanba nee ita aprova ona pasiente nain 50 resin, husi ospital atende pasiente no oinsa kriteriu atu tranfensia ga lae,” nia deklara.

Nia esplika, pasiente 50 moras kankru no fuan, tanba pasiente balun ba halo tratamentu kontinua no pasiente balun foun, tanba haruka pasiente ba tratamentu tenke rezultadu diak.

Iha fatin hanesan, Visi Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino informa, prosesu pagamentu ba dividas neebe Governu sei deve hospital Singapura, Malazia no Indonezia agora daudaun Ministeriu Saude (MS) selu 80% ona, no pasiente sei kontinua baixa iha hospital sira nee.

“Agora prosesu nee lao hela, kuaze tama ona 70% too 80% ita selu hela, no ita fasilita nafatin pasiente ba liur,” nia deklara.

Nia afirma, pasiente sira sei nafatin ba halo tratamentu iha saude, maibe pasiente neebe bele halo tratamentu iha Timor bele sei kontinua iha HNGV.

“Sei nafatin ba halo tratamentu iha neeba, maibe ida neebe mak bele halo tratamentu nee bele, importante mak pasiente tenke salva, ida nee mak ita halo, pasiente balun sae aviaun labele, entaun permeiru ita halo salvasaun iha nee tenke lao, liu-liu sira neebe iha tensaun aas, depois kurasaun no ulun kotuk nee nakfera, nee susar para sae aviaun, tanba nee ita sei buka dalan hotu-hotu para iha nee tratamentu depois ba,” nia afirma.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *