Xefe Estadu Partisipa Dialogu Diplimatiku Nivel Aas Kona-ba Mianmar iha Davos

DILI, STLTIMORLESTE.com – Xefe Estadu Jose Ramos Horta partisipa iha dialogu diplomatiku nivel aas kona-ba mianmar nia iha Davos, Suisa.

Xefe Estadu Jose Ramos Horta partisipa dialogu diplomatiku nivel aas nian kona-ba Mianmar neebe halao iha Sentru Kongresu durante Enkontru Anual Forum Ekonomiku Mundial, iha Davos.

Bainhira remata enkontru, Xefe Estadu Jose Ramos Horta ba jornalista iha Davos, Sesta (23/01/2026) hatete, halo dialogu nivel aas, nee hanesan odamatan taka ba publiku koalia konaba Mianmar laos ho ema autoridade husi Mianmar, maibe ema husi nasoens unidas ho ema direitus umanus nia.

“Nasoens unidas iha responsavel oin oin ida altu komisariu ba refuziadu, nasoens unidas tau matan ba ida nee tanba refuziado Mianmar iha Banladesh kuaze um milhaun liu, no balun iha Malazia, Tailandia, Indonezia ema husi Mianmar,” dehan Prezidente Republika.

Xefe Estadu dehan, Nasoens unidas preokupadu, ida nee liu husi auto komisariu ba direitu humanu, iha mos mandatu neebe ONU fo ba senhora Julie, eis ministra negosiu estranjeiru Australia nia mandatu hanesan politiku, diplomatiku, atu haree buka solusaun ba Mianmar.

Maibe agora laiha liu solusaun no difisil tebes funu Guera sivil kontinua iha neeba, maibe tenke iha solusaun ida maibe solusaun iha Militar sira nia liman, sira mak tenke hatudu sira nia hanoin sira nia rai no povu hamutuk ho opozisaun, sira rasik mak hapara konflitu nee, signifika sira hotu hotu iha manan konsiensia funu nee tenke para.

“Povu nee terus iha tinan 50 nia laran desde indepedensia kuaze ke nunka iha dame, ne difisil tebes tanba militar la rekonhese opozisaun, no opozizaun mos sira nia posizaun radikal los kontra militar sira nee duni difisil tebes ba asean ba ONU atu buka solusaun ba politika,” katak nia.

Iha reuniuan sesaun nee halibur painel ida husi distintu líder mundial no espesialista sira, inklui Enviada Espesial Nações Unidas nian, Julie Bishop, eis.Primeiru Ministru Australia, Kevin Rudd, hanesan mos ho reprezentante sira husi organizasaun internasional referensia sira, entre sira iha Amnistia Internasional, Human Rights Watch, no Programa Alimentar Mundial. Enkontru nee sai hanesan plataforma estratejika hodi analiza krize umanitaria no polítika neebe kompleksu akontese hela iha Mianmar.

Dialogu nee foka ba identifika dalan konkreta sira ba pas, estabilidade no rekonsiliasaun nasional iha Mianmar. Partisipante sira analiza implikasaun klean hosi krize nee ba ASEAN no seguransa rejional neebe luan liu, hodi fo enfaze ba nesesidade asaun internasional koordenada no efikaz. Hodi halibur lian sira hosi governu, Nasoens Unidas no sosiedade sivíl, sesaun nee buka atu liga perspetiva oioin kona-ba restaura norma demokratika sira no garante protesaun ba direitus umanus no seguransa ai-haan ba povu Myanmar.

Liuhosi partisipasaun iha painel nivel aas nee, Prezidente Ramos Horta reafirma Timor Leste ninia kompromisu metin ba diplomasia preventiva no multilateralizmu. Hodi bazeia ba Timor Leste ninia istoria rekonsiliasaun rasik, Prezidente sublina nasaun ninia papel ativu hodi promove estabilidade no konfiansa rejional. Envolvimentu nee hatudu dedikasaun Timor Leste nian atu sai lian proativu ida ba pas no direitus umanus iha komunidade internasional no iha rejiaun Sudeste Aziatiku laran.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *