DILI, STLTIMORLESTE.com – Diretor HAK, Feliciano da Costa Araujo hatete, Timor Leste la taka dalan ba Xina atu halao negosiu iha rai laran, maibe importante mak loke investimentu boot, laos loke fali kios hodi taka dalan ba Timoroan sira.
“La taka dalan ba Xina signifika halo investimentu nee boot, nee ba hau laiha problema tanba bele loke fila fali kampu trabalhu ba Timoroan sira, atu hatete deit realidade iha nee kampu trabalhu laiha nee mak ita nia maluk Timoroan ba servisu iha liur, maibe ida mak ami fo hanoin katak presiza iha regulamentu ida neebe mak rigor forte atu kontrola ida nee liu-liu kona-ba taxa, ita haree ba sira nia konstribuisaun ba iha estadu ida nee depois ida seluk mos regra sira neebe mak iha mai halo investimentu ka lae, maibe mai lori osan kiik loke kios baibain neebe ita bele loke, ita nia estadu rasik bele investe ita nia maluk Timoroan sira bele loke nusa Xina mak tenke mai faan sasan kiik sira,” dehan Feliciano ba jornalista sira, iha salaun HAK, Dili, Tersa (12/08/2025).
Tanba tuir espektativa HAK nian Governu presiza tau atensaun didiak, Prezidente laos dehan deit ida nee maibe instituisaun neebe mak regula ba iha komersiu presiza tau atensaun didiak ba ida nee, se lae ema nasaun seluk halo bisnis kiik mai hotu Timor Leste viola nafatin sidadaun Timoroan nia direitu.
“Ita labele kompete seluk tan mak ema bele domina iha merkadu hotu-hotu, ikus liu mak ita nafatin ho liafuan ida ita sai penontong ba iha bisnis sira neebe mak halao iha ita nia rai,” dehan nia.
Nia hatutan, presiza kria lei ruma hodi bele kontrola sidadaun rai liur sira neebe mai Timor Leste, kontrola halo didiak hodi haree sidadaun estranjeiru kumpri regra ka lae.
Nunee mos Diretor Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL), Velentim Pinto hatete, FONGTIL husu Governu kria lei, regula sidadaun estranjeiru neebe halo negosiu iha Timor Leste.
“Primeiru ita haree se Governu halo ona avaliasaun ruma kona-ba Xineza sira neebe faan iha Timor Leste apoiu duni ita nia ekonomia ka lae, se apoiu karik too iha neebe, sira kria ona emprezarial neebe permite Timoroan sira bele kontribui iha hira ona, iha tempu pasadu ami kontinua husu ona katak atu Governu bele jere prezensa Xineza sira iha Timor, liu-liu ba inisiativa atu halo atividade komersiu iha ita nia rai para nafatin fo protesaun ba inisiativa lokal Timoroan sira para bele halo atividade sira, tanba ita lakohi iha dominasaun ba merkadu ita nia inisiativa lokal sira nee sai sub ordinariu ba iha atividade komersiu sira,” dehan Valentim.
(eme)







