DILI, STLTIMORLESTE.com – Daudaun nee aimoruk ba moras isin katar iha Postu Saude Tasi-Tolu laiha, nunee wainhira pasiente bá halo konsulta, pesoal saude pasa deit aimoruk nia naran hodi haruka sosa iha apotik sira. Maibe pasiente balun labele sosa, tanba aimoruk refere folin makaas liu sira nia kbiit.
Tuir observasaun STL iha Postu Saude Tasi-Tolu, Kuarta nee (24/06/2026) haree katak, iha dader pasiente sira sai husi uma hakat mai iha Postu Saude Tasi-Tolu hodi halo tratamentu ba moras neebe sira sofre daudaun iha sira nia isin hanesan isin katar, ulun moras, oin halai no seluk tan, hodi bele mai halo konsulta ho doutor sira para hetan netik aimoruk ruma ba moras neebe sira sente, maibe depois konsulta liafuan neebe sira simu husi mediku neebe halo tratamentu katak, aimoruk isin katar semana ida ona iha postu nee laiha, nunee mos ho vitamina sira, aimoruk neebe iha mak parasetamol deit. Ho nunee pasiente fila husi Postu Saude nee lori deit parasetamol no simu reseita naran aimoruk neebe atu sosa iha apotik.
Haree bá situasaun nee halo pasiente balun dada iis, tanba tuir sira folin aimoruk neebe mediku fo nee folin makaas liu fali sira nia kbiit, halo sira neebe laiha osan labele sosa kedas iha loron nee, tenke adia fali bá loron seluk, osan iha mak bele sosa, nunee sira sei sofre moras liu tan husi moras nee tanba aumenta ba beibeik. Entretantu ba pasiente neebe iha kbiit bele hakat bá apotik hodi sosa kedas aimoruk refere.
Tuir Pasiente Mirca Lai katak, dader nee mai konsulta iha Postu Saude nee, tanba distansia uma besik ho postu nee. Sai husi uma iha BTN 3 tuku 8 ho balun mai Postu nee atu konsulta moras isin katar neebe kona nia durante loron 4 bá 5 nia laran ona. Nee mak nia mai atu konsulta, tau uluk naran iha rejistu fatin, depois tetu todan no koko tensaun simu fali karta konsulta nian hodi tama bá sala konsulta hasoru doutora.
Nia hatete, iha konsulta nia laran mediku husu tuir moras neebe nia iha. Nunee nia esplika moras sira mak hanesan isin katar iha parte kelen hun, oin halai no ulun moras. Hatan ba moras hirak neebe nia hatoo, mediku refere ho lian mamar dehan, aimoruk bá isin katar semana ida ona iha postu nee laiha, neebe pasa deit aimoruk nia naran bá sosa iha apotik, ba oin halai nian vitamina sira mos laiha, aimoruk neebe iha mak parasetamol deit. Rona ida nee halo nia senti triste, tanba sai husi uma ho esperansa atu hetan netik aimoruk ba isin katar nian husi Postu Saude ida nee, maibe fila husi postu nee lori deit aimoruk parasetamol no reseita aimoruk neebe atu sosa rasik.
“Hau senti triste los, tanba mai konsulta ho esperansa atu hetan netik aimoruk bá hau nia isin katar neebe hau senti katar tebes, dala ruma halo hau toba mos la diak. Nee mak hau mai hodi konsulta, maibe fila la lori aimoruk isin katar, simu deit mak parasetamol ho naran aimoruk neebe haruka ita sosa rasik nee naran miconazole cream,” dehan nia bá STL.
Nia hatutan, nuudar sidadaun no povu kiik husu bá governu, liu-liu bá Ministeriu relevante atu toma atensaun bá problema hanesan nee. Tanba povu kiik sira moris tuir sira nia kbiit, bá sira neebe osan iha bele ba sosa kedas aimoruk nee iha apotik sira, maibe sira neebe kbiit la too, sei hein fali bá loron seluk mak foin bele sosa. Tanba nee husu bá governu atu haree problema stok aimoruk iha sentru saude sira, para nunee labele halo povu kiik sira moris ho laran susar no terus.
Nunee mos Komunidade Anina Santos hatete, bainhira nia isin katar bá halo konsulta iha Sentru Saude Komoro, aimoruk bá isin katar hanesan miconazole cream nee mediku sira pasa deit reseita hodi bá sosa rasik iha apotik, tanba aimoruk nee laiha. Maibe aimoruk rezerva seluk hanesan hemu no cream kose nian nee iha, so ida miconazole cream neemak laiha.
Nunee fila husi konsulta lori netik aimoruk oin rua no ida seluk sosa iha apotik. Tanba osan seidauk iha, nia labele sosa kedas iha loron nee, adia lai bá loron seluk mak Sosa tanba aimoruk nee faan ho folin US$ 3,50.
“Hau osan laiha neebe seidauk sosa, aguenta hemu no kose lai aimoruk neebe mediku fo nee depois osan iha mak sosa fali ida haruka ita sosa rasik nee. Osan naton iha, mais hau sosa tiha atu uza fali bá hau nia oan Sira niabosan transporte bá mai eskola ohin ho aban nian laiha ona. Neebe aguenta hodi hemu no uza deit aimoruk neebe Dotor sira fo nee,” nia tenik.
Nia afirma, haree bá kondisaun nee bá sira neebe iha osan bele sosa kedas, maibe sira neebe laiha nee kala hamaluk malu lai ho moras nee. Situasaun nee mak halo ema barak sai grave liutan ho sira nia moras tanba aimoruk iha sentru no postu saude sira laiha. Neebe husu bá governu atu fo atensaun bá asuntu kiik sira nee, tanba bainhira ema nia saude ladiak nasaun sei la buras.
Relasiona ho preokupasaun sira nee diariu nee tenta atu halo konfirmasaun ho Xefi Sentru Saude Komoro, maibe nia laiha fatin.
(dom)







