HNGV Tenke Servisu ho Konsiensia no Domin

Hospital Nasional Guido Valadares. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Ho selebrasaun aniversariu Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) ba dala 23, bolu no fo atensaun hodi servisu ho konsiensia no domin hodi serbi povu Timor Leste. Idade nee nuudar idade neebe joven no idade produtivu hodi halo servisu ho diak, hodi nunee halo mudansa ba HNGV ba futuru.

Tuir II Visi Ministru Saude, Asuntu Hospitalar, Flavio Brandao Mendes de Araujo katak, selebrasaun aniversariu ida nee bolu atensaun espiritual ba ema ida-idak hanesan ema individu, ba pesoál saude sira para hasai edukasaun ho nivel konsiensia koletivu. Konsiensia nee laos hakerek deit iha surat taan hodi lee, maibe ida nee konsiensia koletivu. Ho konsiensia nee mak fo hanoin mai ema nia fuan hodi hanoin saida mak atu halo iha nia vida. Maske sala barak lao dok husi konsiensia, ida nee mak too ikus problema sira mosu.

Nia katak, haree husi esperensia alin sira barak foin sai mediku servisu iha tinan ida rua nee sira servisu diak no konsiensia neebe aas no diak, maibe liu tiha tinan rua tolu influensia husi envairomentu sira, konsiensia sira nee komesa monu no ikus mai halakon tiha valor sira.

“Selebrasaun ida nee hodi fo atensaun ba espiritual ema ida idak nian hodi hasae konsiensia servisu nian ho diak, hodi lori fali ba iha orijin iha HNGV nian ho siensia neebe parteira, infermeira no mediku sira hetan, atu nunee bele fo hanoin no ideia nebe pozitivu hodi lori hospital nee sai hospital neebe modernu liu,” dehan nia liu husi diskursu iha serimonia aniversariu HNGV ba dala 23 ho tema “Servisu ho Konsensia, Avansa ho Siensia, Forte no Unidade” iha Bidau, Segunda (29/06/2026).

Governante nee dehan, selebra loron aniversariu nee hodi hafanu atu ultrapasa ego no superiodade, tanba ida nee mak ezije iha saude. Ida nee mak foin hatur aan hanesan ho ema moras sira, ida nee mak foin dehan sentru ba moras sira hotu.

“Momentu sira hanesan ohin lori ita manan liberta ita nia aan hanesan dirijenti nomos hanesan pesoal saude, para ita bele materializa duni liafuan ida pasiente sentru ba ita nia prezensa nee,” dehan nia.

Nia afirma, HNGV ida agora la hanesan ho tinan 23 liu ba, neebe mediku sira sura deit ho liman, maibe agora rekursu humanu bele dehan iha mudansa barak. Ho enerjia foun tenke iha espiritu koalia ba malu ho diak. Ema hotu tenke kontribui no hanoin pozitivu sira, hodi nunee fo espasu ba sira hodi lidera ho konfia aan katak neineik maibe tenke ho konserteza.

Lori lideransa Ministeriu Saude nia naran apresia ba vizaun husi HNGV katak, tinan 23 mai lakohi transferensia pasiente ba rai liur, nomos vizaun neebe atu lori HNGV sai hospital neebe modernu iha mundu globalizasaun. Ida nee mak Ministeriu Saude hakarak atu rona vizaun diak husi estrutura HNGV nian nee ba oin sai alvu prinsipal atu hadia no intermu de fasilidade no rekursu neebe mak tenke aposta ba sira nia planu iha tinan oin mai para oinsa hodi redus moras tranferensia sira ba rai liur nee.

Nunee mos Padre selebrante Lusio Norberto de Deus liu husi nia omilia hatete, servisu nuudar infermeira, doutor/a, parteira halao servisu ho dezafiu sira, tanba nee presiza halao ho carinho no pasiensia. Servisu hotu nuudar vokasaun neebe Nai Maromak haraik bá ema ida-idak, neebe tenke halao ho carinho no laran luak.

Nia hatete, infermeiru, doutor/a, parteira no hot-hotu neebe servisu iha HNGV nee lao ona ho idade joven no tama ona bá idade produtivu. Iha lema HNGV ba tinan ida nee nian lema ida neebe importante no interessante, lema ida neebe furak maibe mos desafia ida.

“Iha servisu sira, kuandu mai servisu nuudar mediku, servisu nuudar infermeiru no parteira, servisu sira neebe desafia. Haree ba ita ninia kondisaun sira ohin loron nian, maibe buat importante iha ita mak haree ba Santo Pedro ho Sao Paulo ohin nee, buat importante mai ita halo mak servisu ho dedikasaun ho objetivu neebe klaru pasiensia no carinho, ida nee atu hanoin ezijensia balun neebe mak ita boot sira tenke halao iha ita boot sira nia moris iha fatin nee,” dehan Padre nee liu husi nia omilia iha eukaristia misa agradesimentu.

Nia katak, ba mediku sira, infereiru/a, parteira sira no maluk sira seluk neebe servisu iha fatin ida nee. HNGV lao ona idade 23, lao ona idade joven no tama ona ho idade produtivu. Espera katak, ho lema importante nee ba oin bele sai testamunha Kristu nian ida neebe boot, bele halao nia misaun ho carinho, halao nia misaun ho laran luak tebes.

Realidade ohin loron saude sai sorotan boot iha rai ida nee, maibe sai desafiu. La husi limitasaun sira neebe iha, la husi birokrasia sira neebe iha, dala ruma bele difikulta ita, maibe lo-loos nee buat ida birokrasia nee labele sai obstaklu ba servisu, kuandu mais servisu saude nian,” nia tenik.

Nia haktuir, knaar sira hanesan sai mediku, parteira no infermeiru nee vokasaun, hodi halo nia misaun presiza ho dedikasaun tomak, presiza pasensia, tanba nee mak knaar neebe Nai Maromak haraik presiza halao didiak ho responsabilidade no domin.

Nunee mos Presidente Komisaun Organizadora, Eligio de Araujo Soares hatete, iha dezafiu no sakrifisiu oin-oin neebe mak hasoru no infrenta loron ba loron, maibe mos hetan progresu no istoria lubuk ida neebe mak atinji ate agora.

“Hanesan ita hotu hatene iha tinan 23 liu ba HNGV hahu ho rekursu humanu neebe limitadu tebes, maibe ohin loron konta ona ho ita nia espesialista iha area espesialidade oin-oin, ho infermeira, parteira no alidau sira iha HGNV nee too ohin loron. Kompara kualidade idade joven, HNGV nuudar feto raan ida nebe nakonu ho ninia enerjia sira neebe mak nakonu ho nia esperansa no nia futuru ho nia vontade tomak, karakter no inovativu sai tranformasaun ba HNGV ida nee iha futuru. Iha mehi uluk ba futuru hakarak HNGV nee sai hospital modernu neebe karakteriza ba pasiente sai hanesan fatin sentru, atu nunee importansia diak tebes ba saude pasiente nian,” dehan nia.

Nia haktuir, oinsa karakteriza hospital modernu ida nee, bainhira integrasaun transformasaun dijital neebe mak iha tempu badak sei halo transformasaun ba dijital nee rasik liu husi governu neebe lidera husi Ministra Saude ho nia visi nain rua ho politika neebe diak no ohin loron bele atinji transformasaun dijital ida nee no sei muda hospital ida nee sai hospital neebe modernu iha mundu dijital nian.

Ba profisional saude hotu neebe mak presta servisu durante nee iha HNGV, sai hanesan riin ba HNGV nee nian neebe mak hamriik ho sakrifisiu tomak iha loron feriadu no loron neebe ema la servisu, laiha deskansa hodi sakrifika aan tomak hodi servisu ba povu rai ida nee nian. Husu ba hotu-hotu neebe halao knaar iha HNGV servisu ho konsiensia, domin no pasiensia hakat ba oin ho konhesimentu no matenek neebe mak iha, hodi nunee bele sai forte harii unidade neebe diak no forte iha HNGV, hodi nunee bele fo atendimentu neebe mak kualiade iha HNGV.

Orsamentu neebe aloka ba iha serimonia aniversariu nee ho montante orsamentu jeral rihun US$ 15, husi nee uza deit rihun US$ 13 resin no hetan mos tulun rihun US$ 5 husi kompanhia sira neebe ajuda ona HNGV.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *