BAUCAU, STLTIMORLESTE.com – Inisiu tinan 2026 too fulan Junhu, Diresaun Nasional Prevensaun Konflitus Komunitaria (DNPCC – sigla português) rejistu kazu hamutuk 60 iha Munisipiu Baucau, maioria kazu disputa rai.
Xefe Unidade Prevensaun Konflitus Komunitaria Munisipiu Baucau, Francisco Boavida da Costa aprezenta, DNPCC eziste bazeia ba dekretu lei 73/2023, 04 Setembru artigu 2025 neebe deklara kona-ba prevensaun konflitus kumprimenta deit ba vizaun, atu prevene konflitus sira neebe komunidade sira infrenta iha baze tuir misaun DNPCC servisu ho komunidade, nunee iha konsiensia prevene Konflitu sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, maibe durante eziste iha Munisipiu Baucau halao servisu iha nivel Postu Administrativu sira, anota husi fulan Janeiru too Junhu tinan nee konsege rejistu kazu 60.
“Dezde inisiu Janeiru too mai fulan Junhu, DNPCC rejistu kazu sosial, sivil, krime semi publiku no publiku total hamutuk 60, barak liu kazu sivil,” informa Xefe Unidade Prevensaun Konflitus Komunitaria Munisipiu Baucau, Francisco Boavida da Costa ba STL iha nia knaar fatin Vila Nova Baucau, Kinta (09/07/2026)
Nia esplika, husi kazu 60 refere parte DNPCC responsabiliza deit ba kazu sivil hanesan disputa rai no seluk tan hamutuk 47, enkuantu kazu krime semi publiku no publiku parte DNPCC laiha kompetensia atu halo mediasaun, tanba nee entrega ona ba Ministeriu Publiku (MP) hodi solusiona.
Enkuantu kazu sivil hanesan faan rai no seluk tan parte DNPCC konsege solusiona liu husi mediasaun, rezolve ona kazu 24 tuir dalan familia, enkuantu 23 sei iha faze aprosimasaun, tanba bainhira prezensa DNPCC nia iha nivel Suku, parte rua neebe hamosu konflitu nia prezensa la kompletu, maibe parte DNPCC nafatin tenta atu solusiona kazu refere, neebe barak liu akontese iha Suku Tirilolo, Postu Administrativu Baucau relasiona faan rai.
“Iha nee kazu rai makaas iha Tirilolo, tanba rai nee faan tiha iha tempu Indonezia, iha tempu ukun aan sira faan tan ba dala rua, ida nee mak ema neebe sosa rai nee la satisfas hamosu problema rai,” Francisco akresenta.
Nia komenta, prosesu halo mediasaun ba problema rai nian neebe durante nee parte DNPCC halao, servisu hamutuk ho Diresaun Servisu ba Rai no Propriedades Servisu Kadastrais Munisipiu Baucau, tanba diresaun refere mak hatene klean kona-ba lei no regras rai nian, bele esplika ba komunidade sira hapara disputa rai hamosu konflitu iha nivel sosiedade.
Iha fatin ketak, Diretor Servisu ba Rai no Propriedades Servisu Kadastrais Munisipiu Baucau, Amon Bernardino da Costa Correia rekonhese, durante DNPCC halo mediasaun kazu disputa rai iha Baucau, hetan apoiu parte Servisu ba Rai no Propriedades Servisu Kadastrais halo mediasaun no esplika lei rai nian ba parte komunidade nain ba rai sira, maibe liu husi mediasaun mak laiha solusaun, parte Servisu ba Rai no Propriedades Servisu Kadastrais Baucau relata kazu refere liu husi Diresaun Jeral ba Komisaun Terras Nasional hodi solusiona.
“Hau la lembra hira mak ita hatoo ba Nasional, hanesan iha Tirilolo rai nia faan tiha ona iha tempu Indonezia ba sidadaun Indonezia agora iha Indonezia, maibe agora nia faan tan fali ba ema seluk, entaun ami kanaliza ba nasional foti dezisaun agora rai nee estadu nian,” Amon katak.
(tom)







