DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) iha loron Sesta nee (10/07/2026) halao julgamentu ba kazu Burla Agravadu hodi rona deklarasaun husi arguidu inisial AG no arguida NdSM.
Hatan ba faktus neebe iha, arguida NdSM deklara katak, momentu neeba arguida hasoru hela krime Violensia Domestika hela iha uma mahon, tanba nee Madre MB ba vizita arguida hodi ikus mai sira konese malu. Depois arguisa sai husi uma mahon, fila ba hela iha nia uma Ermera.
Arguida deklara, momentu neeba arguida rona katak, programa lezadu sira nian iha Atsabe atu halo gruta, ho ida nee arguida mos apoiu osan ba iha neeba. No iha loron ida arguidu AG neebe hela hela iha Atsabe, kontaktu ba arguida NdSM neebe hela iha Ermera vila, atu lori hela osan ba fo iha madre MB, tanba nee arguida mos aseita hodi hein arguidu iha Gleno.
Arguida deklara, arguidu AG lori osan ba entrega iha dalan deit la halo karta ruma hanesan evidensia, ho ida nee srguida kontaktu ba iha ema ida naran kodigu Sakunar hodi dehan katak, tanba sa maka arguidu lori osan mai entrega la lori ho karta akordu ruma, maibe senhora nee hatan katak, arguida lori ba fo deit Madre MB, no avo Sakunar sei dehan tan, lori ba fo deit sei la lori ba lei sei lori ba lei Malabe rahun.
Arguida deklara, rona saida maka avo Sakunar koalia, arguida mos fiar an simu osan nee, hodi lori ba entrega iha Madre MB iha Aimutin. No arguida lori osan ba entrega Madre MB hateten ba arguida katak, “Ami ho katuas sira kontaktu malu ona konaba programa nee, neebe osan bele lori mai entrega, “.
Arguida deklara, osan arguidu AG lori ba entrega iha arguida primeiru, SERibu Lima ratus, segundu dua ribu, terseru seribu delapan ratus. No osan neebe arguida entrega ba Madre MB, hamutuk 5 mil trezentos ( lima.ribu lima ratus) neebe arguidu AG lori mai fo, tau tan ho arguida nian ba hamutuk 6 mil.
Arguida deklara, koanab programa atu haruka ema ba Eskola iha nee arguida la iha konesementu, maibe arguida fasilita deit arguidu AG lori osan mai entrega ida arguida, no arguida lori ba entrega iha Madre MB. Arguida so iha konesementu deit konaba programa ida atu gruta, tanba nee arguida mos kontribui osan, maibe programa nee atu lao ka lae arguida la hatene.
Arguida deklara, momentu lori osan ba fo iha Madre MB mod Madre la koalia buat ida ba arguida, Madre dehan deit katak ami kontaktu malu ona ho katuas sira iha foho, konaba osan nee.
Arguida esplika, ikus mai Ministeriu Publiku bolu arguida, ho ida nee arguida mos kontaktu ba iha Madre MB foti osan neebe arguida lori ba entrega, maibe arguida lori osan nee ba iha Ministeriu Publiku no Prokurador deklara osan nee arguida sei rai, hein prosesu lao maka foin entrega. Maibe arguida hare osan boot, ho ida nee arguida kontinua lori hikas ba iha Madre MB hodi rai, no Made MB informa katak kuandu prosesu lao ona, maka arguida bele foti fali osan eebe Madre rai hodi entrega ba nia nain sira.
Arguida nega la hetan benefisiu husi osan nee, no konaba akuzasaun dehan lezadu barak maka fo nia osan arguida deklara, ida nee nia la iha konesementu maibe nia iha konesementu maka konaba osan neebe arguidu AG entrega hamutuk seribu lima ratus.
Rona tiha arguida, Tribunal adia fali ba loron seluk.
Iha indisius sufisiente katak, iha loron 19 fulan Janeiru, tinan 2021 iha tuku 15h00 iha aldeia Malabe, Suku malabe, Postu Atsabe, Ermera
Iha oras refere arguidu AG hasoru malu ho lezadu JdS ho nia familia, MA ho nia familia, CMP ho nia familia.
Iha hasoru malu refere arguidu AG hanesan autor prinsipal hato programa kona ba eskola no servisu iha nasaun Italia.
Arguidu AG esplika ba lezadu sira (faktos 2) katak “hau” AG hetan ona dalan atu haruka lezadu sira nian oan “hanesan Imaculada no sira seluk) ba eskola no servisu iha nasaun Italia.
Arguidu dehan “hau” AG servisu hamutuk ho Madre MB husi kongregasaun Kanossiana ho arguida NdSM katak, “imi nia oan sira sei ba eskola no servisu iha Italia”
Esplika tiha kona ba eskola no servisu iha nasaun Italia lezadu sira mos konvensidu depois arguidu AG husu kedas lezadu sira nia numeru telefone. Depois arguidu AG fo tutan numeru lezadu sira nian ba madre MB.
Madre MB telefone Direta ba lezadu sira (fakto 2) perante arguidu AG Madre MB reforsa informasaun neebe mak arguidu AG deskreve ba lezadu sira (faktos 4) ho nia familia katak, sei haruka lezadu nia bei-oan Imaculada no sira seluk ba eskola iha Italia no iha neeba, Imaculada eskola husi tuku walu dadeer to tuku sanulu resin rua, depois husi tuku ida to tuku lima lorokraik Imaculada sei servisu ku ai-fuan no servisu refere Imaculada sei manan osan nove mil dolares por mes.
Husi esplikasaun Madre MB halo lezadu sira fiar ho liafuan sira temi iha leten, iha konversa liu husi telefone arguidu AG ho Madre nee husu ba lezadu sira katak tenki lori manu, fahi no asu.
Lori tais feto kada ema ida tais rua. Madre nee dehan katak iha Italia Imaculada ho sira seluk sei servisu hamos vidru, suku roupa no sei manan osan ketak fali no estudante sira sei hela iha apartementu.
Lezadu sira fiar no lezadu JdS entrega osan US$ 12 000 (doze mil dolares amerikanu ba arguidu AG.
Lezadu MA entrega osan US$ 5 000 (cinco mil dolares amerikanu ba arguidu AG.
Lezadu JdDG entrega $ 6 465 (seis mil quarto centos sessenta e cinco dolares amerikanu ba arguidu AG.
Lezada ho inisial C entrega $ 16 000 (dizasseis mil) dolares amerikanu ba arguidu AG.
Osan sira nee arguidu AG simu husi lezadu sira depois arguidu lori fali mai entrega tutan ba arguida NdSM no arguida NdSM entrega hotu ba Madre MB.
Osan sira neebe mak arguidu AG rekolha husi lezadu sira objektivo atu trata dokumentos hanesan passaporte, tiket aviao no seluk tan molok lezadu sira nia oan ba arrangka ba Italia.
Ikus mai programa ba eskola no servisu neebe aprezenta husi arguidu sira la realiza, iha fim do ano de 2021 lezadu aprezenta keixa.
Konsekuensia husi arguidu sira nia hahalok bosok hanesan deskreve iha leten, lezadu sira hetan prejuizu ho valor neebe deskreve.
Arguidu AG uza Madre MB nia naran hodi pratika nia konduta ho forma livre, deliberada ho konsiensia rasik hodi tau forsa hamutuk ho arguida NdSM hodi ba bosok no engano lezadu sira ho programa Eskola, no servisu lori Madre nia naran atu lezadu sira fiar. Atu nunee arguidu NdSM hetan benefisiu husi ema seluk nia kosar ben, hatene hela katak hahalok bosok ka engano ema seluk hodi hariku-an nudar hahalok neebe lei proibe, maibe arguidu sira hakarak halo nafatin hanesan saida mak deskreve iha leten.
Ho hahalok sira nee, konstitui arguidu AG no NdSM nudar ko-autor material ho forma konsumada ba pratika konkurso ba krime Burla Agravada hamutuk haat (4) tuir artigu 267 norma sira husi Kodigu Penal.
Hatan ba akuzasaun nee arguidu AG no arguida NdSM deklara katak, faktus neebe konsta iha balu loos no balu lalos.
Arguidu no arguida deklara, sira simu duni osan husi lezadu sira, maibe kuantidade ba iha valor maka la hanesan.
Tribunal halo indentifikasaun liu deit, Tribunal deside adia ba iha loron, 09/07/oras tuku 3 loraik hodi rona arguidu AG no arguida NdSM nia deklarasaun kompletu.
Audensia julgamentu nee, prezide husi Juiz Kolektivu, Jose Maria, Ana Paula, Ersilia de Jesus, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Bartolomeo de Araujo, arguidu nain rua hetan asistensia legal husi Defensora Publika Laura Valente.
(ter)







