PM Xanana: TL Tenke Transforma Siensia Oseanika Asaun Ekonomia

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão. (Foto: STL/Joseph Koa)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão dehan, Timor-Leste (TL) tenke transforma rezultadu investigasaun sientífika konaba tasi no oseanu sai asaun konkretu hodi proteje ambiente no dezenvolve Ekonomia Azúl ne’ebé sustentável.

PM Xanana hato’o deklarasaun ne’e iha Simpóziu Timor-Leste OceanX: Siénsia bá Futuru Azúl, ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), Caicoli, Dili, Sesta (28/08/2026).

PM Xanana hateten, Timor-Leste iha potensial mariñu bo’ot tanba nia lokalizasaun iha Triângulu Korál ho biodiversidade mariña ne’ebé riku, maibé potensial ne’e mós lori responsabilidade atu proteje tasi hosi ameasa hanesan mudansa klimátika, poluisaun no peska ilegál.

PM Xanana hatete, dadus hosi Misaun OceanX Timor-Leste 2025 importante atu apoia Governu iha implementasaun polítika Ekonomia Azúl, inklui peska no akuakultura sustentável, turizmu marítimu, konservasaun, enerjia renovável no kriasaun empregu bá povu.

“Dezenvolvimentu ekonómiku no protesaun ambientál tenke reforsa malu, liuhosi kooperasaun entre Governu, OceanX, sientistas, universidade, sosiedade sivíl, seitór privadu no komunidade,” haktuir Xefe Governu.

Iha oportunidade hanesan, Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteira Rai no Marítima, atuál Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, Elizabeth Exposto dehan, rezultadu peskiza no deskobrimentu hosi Misaun OceanX 2025 sei sai baze importante atu hametin koñesimentu kona-bá tasi no biodiversidade, no apoia implementasaun Polítika Ekonomia Azúl Timor-Leste.

Elizabeth hatutan, Governu tau ona tasi nu’udár parte importante hosi ajenda dezenvolvimentu sustentável nasaun nian, inklui esforsu atu afirma direitu soberania marítima, tqnba ne’e peskiza sientífika, edukasaun no komunikasaun sai nu’udár xave prinsipál iha Polítika Ekonomia Azúl, tanba fornese koñesimentu no konsiénsia atu suporta protesaun, konservasaun no uzu sustentável bá rekursu tasi nian.

“Dadus foun kona-bá mapeamentu tasi, biodiversidade no ekosistema hosi OceanX, sei ajuda Governu identifika dalan di’ak liu atu proteje no jere rekursu mariñu, inklui liuhosi planeamentu espasu marítimu, área protejida tasi nian no avaliasaun impaktu ambientál,” Elizabeth Exposto akresenta.

Nia hatutan, Ekonomia Azúl mós tenke kria indústria foun, empregu no oportunidade investimentu ba povu, liuhusi setór hanesan peska, akuakultura, turizmu mariñu, transporte marítimu, konstrusaun ró no produsaun masin.

Elizabeth subliña katak, konservasaun la signifika husik rekursu tasi nian la uza, maibé tenke uza ho matenek no sustentável hodi kria meius subsisténsia no oportunidade foun bá povu.

Enkuantu, Diretór Ezekutivu OceanX, Vincent Pieribone, hatete katak, rezultadu hosi misaun peskiza sientífika OceanX tenke kontinua dezenvolve no uza hodi apoia prioridade nasionál, liuliu iha jestaun tasi, konservasaun, peska, edukasaun no Ekonomia Azúl.

Pieribone afirma, Governu iha papél importante atu liga servisu sientífiku ho prioridade nasionál sira, enkuantu OceanX fornese plataforma, teknolojia no kapasidade operasionál ba parseiru sientífiku internasionál sira.

Nia mós esplika espedisaun tasi la’ós rohan hosi prosesu sientífiku, tanba amostra no dadus sira sei kontinua analiza, koko no refina iha laboratóriu. Tanba ne’e, rezultadu preliminár tenke uza ho kuidadu no akompaña ho informasaun kona-bá nível konfiansa no nesesidade ba estudu adisionál.

Pieribone konsidera Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha papél importante, atu liga rezultadu misaun ho ensinu, peskiza estudante no dezenvolvimentu kapasidade sientífika nasionál, inklui liuhosi asesu bá dadus no ekipamentu, envolvimentu iha análize no publikasaun sientífika.

Misaun OceanX Timor-Leste 2025 hala’o peskiza kona-bá ambiente tasi, inklui mapeamentu tasi-okos, observasaun biodiversidade, halibur espésime no dadus oioin kona-bá ekosistema mariñu.

Rezultadu sira-ne’e sei kontribui bá hametin baze sientífika atu apoia foti desizaun nasionál kona-bá konservasaun biodiversidade no ahu-ruin korál, jestaun peska, ordenamentu espasu marítimu, Parke Nasionál Ataúro no dezenvolvimentu Ekonomia Azúl.

Ekonomia Azúl involve área barak, maibé desizaun sira tenke konsidera evidénsia sientífika, nesesidade komunidade, prioridade ekonómika no rekursu públiku ne’ebé limitadu.

Simpóziu ne’e organiza hosi Governu Timor-Leste liuhosi Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima (MBO) hamutuk ho OceanX, ho objetivu atu transforma koñesimentu sientífiku hosi Misaun OceanX Timor-Leste 2025 sai asaun prátika bá protesaun ambiente, dezenvolvimentu sustentável no fortalese Ekonomia Azúl Timor-Leste.

(jos)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *