BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Bispu Dioseze Baukau, Dom Leandro Maria Alves sujere iha selebrasaun loron restaurasaun indepedensia ba dala 23, Timoroan hotu presiza iha konsiente fo liman ba malu hodi dezenvolve Timor Leste.
“Ita hotu-hotu konsiente agora nee ita selebra ona 23 anos restaurasaun indepedensia, ida nee hatudu katak ita hakat ba pasu neebe naruk tebes ona tama iha idade produtivu, iha idade produtivu nee buka hasai potensia sira neebe ita iha,” hateten Dom Leandro ba jornalista STL iha Vila Antiga, Baukau, Kinta (15/05/2025).
Bispu Dioseze Baukau nee sublina, Timor Leste sai ona nasaun no restaurasaun indepedensia lao tinan 23, husi tinan 23 sidadaun aprende ona buat barak husi aan rasik, maibe husi buat barak refere balun loos no balun la loos. Tanba nee buat barak neebe la loos presiza fo atensaun hodi hadia diak liu tan iha parte dezenvolvimentu nian.
Bispu Dioseze Baukau nee fundamenta, hadia iha parte dezenvolvimentu mak presiza apoiu malu liu husi simu malu hodi hadia nasaun Timor Leste ba futuru diak nian.
“Buat neebe importante ba iha 23 anos presiza ita atu haree hamutuk nee mak ita buka hamutuk, buka fo liman ba malu, ida nee mak importante,” katak Dom Leandro.
Bispu Dioseze Baukau nee akresenta, durante tinan 23 kada Governu troka malu ba mandatu sira, tanba sistema demokrasia, maibe hotu-hotu hanoin ba dezenvolvimentu nasaun, dezenvolvimentu mak povu nia esperansa, tanba nee prezisa fo liman ba malu estabelese programa ho diak, nunee Governu mai tuir hodi kontinua fo benefisiu ba povu.
“Troka malu ita nia demokrasia mak hanesan nee, dala ruma ida tun too tempu seluk sae, maibe ita buka kontinuidade importante iha dezenvolvimentu, nee para labele Governu ida sae programa foun,” hateten Dom Leandro.
Bispu Dioseze Baukau nee katak, restaurasaun indepedensia too ona tinan 23 bolu atensaun ba ema hotu, buka atu konsentra fo liman ba malu hodi bele dezenvolve nasaun, tanba povu hakarak mak dezenvolvimentu, nunee dezenvolvimentu atu lao na’i ulun sira fo liman ba malu no la presiza repete istoria sira neebe la diak, maibe husik istoria sira, kria hanoin foun hodi fo benefisiu ba povu.
“Nee duni hanesan reprezentante povu iha uma fukun, kria kondisaun ida neebe mak diak hodi bele apoiu malu, laos liafuan sira neebe la eduka ita nia povu sira, nee duni buka atu hases,” Dom Leandro sujere.
Bispu Diozese Baukau nee rekonhese, iha prosesu restaurasaun indepedensia ba dala 23 dezenvolve infraestrutura bazika iha TimorbLeste lao diak, tanba komunidade sira kuaze asesu ona eletrisidade, estrada no seluk tan, maibe seidauk sufisiente.
Tanba nee husu Governante sira servisu hamutuk liu husi lolo liman ba malu, apoiu malu ho ideia konstrutivu hodi dezenvolve Timor Leste sai diak liu tan liu husi programa kontinuidade.
Enkuantu Prezidente Konselhu Munisipal Kombatentes Libertasaun Nasional (KMKLN) Munisipiu Baukau, Fernando “Beredu’u” Gusmão hateten, Timor Leste luta ba libertasaun nasional hodi kore aan husi okupasaun Indonezia durante tinan naruk, neebe hahu restaura loron Indepedensia iha loron 20 Maiu 2002.
Husi restaurasaun indepedensia inisiu kada Governu kuaze foku ba dezenvolvimentu nasional tuir planu prioridade sira neebe hakarak kore problema infraestrutura bazika sira husi povu nia sofrimentu, maibe too iha faze ba dala 23 seidauk efetivu atu responde.
“Dezenvolmentu iha Timor nee lao, maibe seidauk lao loos, tanba edukasaun, saude, estrada eletrisidade seidauk sufisiente,” hateten Beredu’u.
Tuir Beredu’u katak, dezenvolvimentu iha Timor seidauk responde tuir povu nia hakarak, tanba setor edukasaun, saude inklui eletrisidade no estrada komunidade barak iha remotas sei prezisa, maibe seidauk responde. Tanba uma kain barak iha remotas seidauk asesu eletrisidade no suku balun kondisaun estrada sei grave.
Nia sublina, husi problema infraestrutura bazika neebe seidauk kore iha povu nia leet, tanba impkatu husi Orsamentu Jeral Estadu neebe kada tinan Governu aprova la sufisiente atu responde, nunee husu Governu atu kontinua fo prioridade ba infraestrutura bazika sira hodi responde ba nesesidade komunidade nian iha baze.
“Kondisaun lao diak liu, tuir ami Konselhu nia hanoin Governu tenke haree dezenvolvimentu oinsa mak bele lao ba oin, estrada, bee moos, eskola, tanba ida nee mak povu presiza,” Beredu’u akresenta.
Entretantu Xefe Suku Werumata husi Postu Administrativu Laga, Munisipiu Baukau, Sabino Martins hateten, durante restaurasaun indepedensia too dala 23, dezenvolvimentu iha Timor kuaze hahu mudansa, tanba Governu liu husi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku implementa projetu sira tuir nesesidade Suku nian, maibe iha mos problema barak neebe seidauk dezenvolve diak.
“Restaurasaun ida nee fo hanoin mai ita, haree mos ba setor produtividade, hanesan hakiak animal, agrikultura sira,” hateten Sabino Martins.
Tuir lideransa Suku nee katak, prezisa Governu apoiu makaas liu tan iha setor produtividade liu liu area pekuaria, hortikultura no agrikultura sira nunee bele reduz taxa importasaun husi rai liu, tanba Timor iha potensial, maibe natar barak abandona, tanba kestaun irigasaun aleinde mos impaktu politika sira neebe limita kada Governu implementa programa sira.
Nunee, Lideransa Suku nee husu lider nasaun sira atu lolo liman ba malu, fo hanoin ba malu hodi dezenvolve Timor Leste sai nasaun neebe dezenvolvidu, reduz ba produtu importadu.
(tom)