DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta destaka susesu Repúblika Populár Xina iha dezenvolvimentu, dame no kooperasaun globál, nu’udar ezemplu ne’ebé Timor-Leste bele aprende hodi harii futuru prósperu ba ninia povu.
Prezidente Horta hato’o deklarasaun ne’e liuhusi nia diskursu iha Embaixada Xina, iha Dili, Sesta lokraik (11/09/2026), no subliña katak Timor-Leste la buka atu replika dalan tomak ne’ebé Xina tuir, maibé hakarak aprende hosi ninia esperiénsia iha dezenvolvimentu rurál, agrikultura, seguransa ai-han, infraestrutura no teknolojia.
“Enkuantu ita la buka atu replika nia dalan tomak, Xina nia susesu hatudu katak vizaun no planeamentu estratéjiku ba tempu naruk bele atinji modernizasaun lalais,” dehan Prezidente Horta.
Xina nia Papél iha Dame no Dezenvolvimentu
Prezidente Horta mos destaka papél Xina nu’udar membru permanente hosi Konsellu Seguransa Nasaun Unidas (ONU), ne’ebé kontribui ba defende multilateralizmu, estabilidade no rezolusaun disputa sira ho dame.
Nia hateten katak kontribuisaun Xina nian ba misaun manutensaun pás ONU, inklui iha Timor-Leste nia tinan dahuluk sira, no mediasaun ba diálogu diplomátiku internasionál, hatudu kompromisu país ne’e ba solusaun liuhosi diálogu.
Liuhosi Inisiativa Sinturun no Estrada, Inisiativa Dezenvolvimentu Globál, Inisiativa Seguransa Globál no Inisiativa Governasaun Globál, Xina oferese oportunidade ba país Súl Globál sira atu dezenvolve infraestrutura, hamenus divizaun dijitál no buka seguransa liuhosi diálogu envezde konfrontu.
Prezidente Horta afirma katak filozofia “Zona da Paz” iha seguransa rejionál no respeitu ba soberania estadu nian subliña vizaun ida ne’ebé promove seguransa liuhosi diálogu, respeitu ba malu no dezenvolvimentu.
Iha área saúde, Prezidente Horta hateten katak ekipa médiku Xinés sira serve ona iha ospitál nasionál Timor-Leste dezde 2003, hala’o operasaun liu.
Durante pandemia COVID-19, Xina mos sai país dahuluk ne’ebé fornese vasina sira ba Timor-Leste, enkuantu ró médiku Peace Ark fó kuidadu saúde ba ema rihun iha tinan 2017 no 2023.
Nia subliña katak solidariedade entre Timor-Leste no Xina la limita de’it ba relasaun governu ho governu, maibé mos habelar ba ligasaun ema-ba-ema.
Iha área infraestrutura, parseria ne’e reflete iha projetu sira, inklui subsídiu liu RMB millaun 750.
Reabilitasaun área tasi-ibun Dili, hosi Farol to’o Avenida de Portugal, sei oferese espasu públiku foun ba desportu no interkámbiu kulturál ba sidadaun sira, tuir planu kooperasaun ne’ebé hato’o iha diskursu.
Parseria Ekonómika Tenke Ekilibradu Prezidente Repúblika hateten katak, nu’udar Timor-Leste buras, parseria ekonómika ho Xina tenke evolui ba parseria produtiva ne’ebé ekilibradu.
Prezidente Horta afirma katak relasaun Timor-Leste no Xina bazeia ba istória ne’ebé fahe, serbisu hamutuk hodi asegura kooperasaun ne’ebé lori benefísiu dura no tanjível ba povu rua.
Amizade entre Timor-Leste no Repúblika Populár atu kontinua Xina buras ba beibeik.
(eme)



