IDENTIDADE NASIONÁL IHA ERA Digital
Eskritór (Vales de Jesus Pereira) – Artigu ne’e la reprezenta Instituisaun, nu’udar joven ativista.
Introduksaun
Timor-Leste ohin hamutuk hodi Selebra husi fuan no iha neon ida de’it hato’o sentidu gratidaun no orgulhu ba selebrasaun Loron 30 de Agostu, ne’ebé ohin kompleta ona tinan 27 husi momentu istóriku ne’ebé povu Maubere ho korajen boot hili dalan ba soberania no ukun rasik aan. Nu’udar loron importante ida, iha ne’ebé marka ho dignidade nakonu ho sentimentu ta’uk no opresaun nia laran.
Bainhira ita sura fali tinan sira ne’ebé liu ona no haree ba kotuk ho fuan ne’ebé nakonu ho laran-manas, ita la’ós de’it dada iis hodi hanoin-fali loron istóriku referendu tinan 1999 nian, ne’ebé povu Maubere ho korajen boot hamriik hamutuk hodi hili dalan ba soberania.
Selebrasaun ne’e, se ita haree ho matan filozofiku, la’ós de’it selebrasaun ba vitória polítika ka kbiit territoriál ida ne’ebé marka de’it ho bandeira no fronteira estadu nian.
Maibé, 30 de Agostu mak simbolu ba libertasaun Umanun no konxiénsia kolétiva. Nia reprezenta momentu ne’ebé silensiu husi ta’uk no opresaun ba tinan barak nia laran naksobu sai lian ida de’it: mak lian povu nian (Konsulta Popular). Nu’udar erói nasionál Nicolau Lobato sempre hateten no husik hela hanoin katak “ukun-an la’ós rohan ida, maibé prosesu kontinuasaun ida hodi harii ema Timorense nia dignidade”.
Husi parte seluk, tuir perspetiva ohin loron nian, ita bele halo pergunta, oinsá mak ita komprende loloos sentidu “Ukun-An” ne’e iha sékulu XXI nia laran?
Iha tempu ne’ebé mundu iha ona era globalizasaun no digitalizasaun, iha ne’ebé Timor-Leste husi rai laran nian la iha ona kbiit atu taka dalan ba influénsia rai-li’ur, funu ba libertasaun troka ona forma. Funu ne’e la’ós tan uza kilat no salva-aan iha ai-laran hanesan tempu rezisténsia armada nian, maibé sai funu ida ne’ebé besik no perigu liu: mak funu atu proteje ita-nia identidade, kultura, no lian rasik husi anin globalizasaun nian ne’ebé huu lalais husi li’ur mai.
Tan ne’e, loron 30 de Agostu tenke sai nu’udar kampaña foun ida ba jerasaun ohin loron hodi dehan katak: ukun-an ne’ebé loos ezije mós responsabilidade atu defende identidade rasik.
Komprende 30 de Agostu hanaran Konsulta Popular
Ema Timoroan hotu hanaran 30 de Agostu nu’udar Loron Konsulta Popular tanba iha loron ne’e, iha tinan 1999, povu Timor-Leste rasik mak asina no hetan oportunidade atu hili (konsulta) hodi deside ita-nia futuru rasik liuhusi votasaun livre, justu, no demokrátika.
Razaun prinsipál husi naran ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
• Akordu Tripartidu (UN, Indonésia, no Portugal): Iha 5 Maiu 1999, nasaun tolu ne’e asina akordu ida iha Nova York hodi fó dalan ba PBB (ONU) atu hala’o votasaun ida iha Timor-Leste. Tanba prosesu ne’e la’ós funu ka gerrilla, maibé husu povu nia hanoin (konsulta), entaun naran oficial ne’ebé uza ba votasaun ne’e mak “Konsulta Popular” (Popular Consultation).
• Povu nia Votu Rasik: Iha loron 30 de Agostu 1999, maizumenus 98.6% husi eleitór registadu sira sai ba urna votu ho korajen boot. Sira hili entre dalan rua de’it: Autonomia laran (hela sub ba Indonésia) ka Rejeisaun ba Autonomia (ne’ebé lori ba independénsia / ukun-an).
• Signifikadu Polítika: Naran “Konsulta Popular” hatudu katak kbiit boot no soberania moris duni iha povu nia liman. Labele iha kbiit rai-li’ur ka forsa ruma mak obriga, maibé povu rasik mak “konsultadu” hodi fó sai sira-nia liafuan ikus.
Tan ne’e, maski loron ne’ebé ita selebra lori ita ba ukun-an, maibé naran istóriku ofisiál ne’ebé uza husi PBB (Perserikatan Bangsa-Bangsa) ka ONU (Organizasaun Nasoens Unidus) no mundu tomak ba loron 30 de Agostu mak Loron Konsulta Popular.
Confere husi Dokumentu: United Nations General Assembly & Security Council (A/53/951 – S/1999/513).
Tuir mai, ita ba haree kona ba:
Filozofia Identidade no Realidade Timorense Ohin Loron
Se ita haree liuhusi perspetiva filozófika, identidade la’ós buat ida ne’ebé estátiku ka markadu tiha ona, maibé prosesu moris ida ne’ebé presiza proteje no alimenta loroloron. Tuir Filozofu Galegu-Franses Paul Ricoeur, iha nia livru klasiku orijinal “Soi-même comme un autre” (One self as Another), esplora oinsá identidade nian harii liuhusi narativu pasadu no kapasidade atu adapta ba futuru hodi lakon sira nia hun ka naturaza rasik (Ricoeur, One Self as Another, paj. 142).
“The selfhood of the self does not imply a subject closed in upon itself, but rather a self capable of opening up to the other while maintaining its own narrative identity.”
Liga ba realidade Timor-Leste nian, jerasaun foun ohin loron, konta husi idade infansia, adultu, jovem, fen-la’en, katuas no ferik (Idozu) sira, hotuhotu moris ona iha era mundu digital ne’ebé nakonu ho influénsia esterna (Cultura Externa) husi rai-li’ur. Globalizasaun ne’ebe komunga Timoroan sira ho plataforma Mídia sosiál hanesan TikTok, Instagram, no Facebook iha ne’ebé internaliza kultura rai-li’ur nian tama lalais mai Pátria no to’o ba ita nia uma laran (Núcleo da Família). Maski ida ne’e konsidera hanesan fó vantajen ba konektividade, maibé iha sorin seluk, nia lori risku boot ida: mak alienasaun kultural. Wainhira joven sira pasa tempu barak liu hodi ko’alia liafuan aat, tolok desfama, insulta, rai odi ne’ebé públika iha Media Sosial, ida ne’e hatudu loloos katak Timoroan sira haluha ona lisan no adat husi kultura respeitu no moral ne’ebé ita nia luta na’in sira espeta hafoin harii Nasaun ida ne’e. Ne’e signifika katak ita bele ukun an iha polítika, maibé ita koloniza-an rasik iha mentalidade. Ho lian Forte no kro’at liu, ha’u bele dehan, Ita ukun aan ona atu moris livre husi inimigu maibe ita kolu-aan ka (hasai ita nia roupa husi ita nia isin lolon iha ema barak nia oin) husi hanoin ne’ebé lamaduru.
Nicolau Lobato nia lian no prisipiu Étika ba Jerasaun Digital
Iha FRETILIN nia dokumentu istóriku no hanoin poltika Nicolau Lobato nian, ne’ebé halibur iha livru “Nicolau Lobato: Biografia, Textos e Discursos” (husi Komite Organizadora Memória Nicolau Lobato), ukun-an la’ós de’it fins ka rohan ida, maibé instrumentu ida atu haburas ema Timorense sai na’in ba nia rai, nia riku-soin, no nia kultura rasik. Nicolau Lobato hateten ho liafuan kro’at ne’ebé hakerek iha pájina 88 husi kolesaun diskursu hirak ne’e: Nia proklama katak:
“Povu Maubere la funu de’it atu halakon opresor husi rai li’ur nian, maibé atu harii sosiedade foun ida ne’ebé iha nia liman rasik mak kaer destinu, hodi la monu fali ba forma kolonizasaun foun seluk.”
Kompara ho moris Timoroan iha era digital ohin loron nian, espíritu Nicolau Lobato nian husu ita atu:
- Uza Tekonologia nu’udar Kilat Foun: Joven Timorense tenke uza plataforma digital la’ós de’it ba entretenimentu pasivu, maibé atu promove arte, istória, literatura, no musika Timorense ba mundu. N’e hanesan instrumentu ka meius ida atu haburas no dezenvolve prinsipiu Unkun-aan rasik. Hatudu katak, Timor-Leste mos nabilan iha istória moris husi pasadu ne’ebé nakukun.
- Hametin étika komunikasaun nian: Lian mak alma ba nasaun ida. Plataforma sira lori oportunidade la’ós lori kastigu no risku deit. Lae. Lori oportunidade no benefisiu barak. Dezenvolve ita nia abilidade sira liu liu iha konetividade ba étika dialétika ka nian ( Étika komunikasaun nian). Koalia no partilla informasaun di’ak ba malu, kria realsaun di’ak liu husi kultura komunikasaun. Iha Eskola, iha sosiedade, merkadu, ka servisu fatin.
- Kritikismu kontra Kolonizasaun Kultural: Labele simu de’it kultura estranjeira ne’ebé lori hahalok negativu ba moris di’ak sosiedade nian. Presiza iha matenek filozofiku hodi filtra saida mak di’ak no ladi’ak. Iha Timor-Leste nakonu ona ho vida livre. Iha ne’ebé nia akontesimentu iha rai laran liuliu iha Sidade Dili hahú buras no aselera tebes. Fatin barak sai fatin ne’ebé bele uza hodi troka moris aliás fornesimentu ba atividade seksuál. Ita nia saudozu barak uluk sai vítima ba hahalok sira hanesan ne’e, maibe ohin loron sai kultura no dezafiu ba kultura no identidade Timor-Leste nian.
Sakrifísiu no Dívida Morál ba Ema ne’ebé Lakon Moris: Atu Ukun-An Labele Sai De’it Iluzaun
Hanesan hakerek ona iha leten katak, bainhira ita hateke filafali ba kotuk hodi hanoin-fali loron 1999 no tinan barak nia laran iha ai-laran, iha prizaun, no iha liña de frente rezisténsia klandestina nian, ita labele haluha matan-ben no raan ne’ebé suli husi inan-aman, alin, no maun-alin sira ne’ebé sakrifika sira nia moris no lakon oportunidade atu moris no bele haree rasik loron ukun-an nian hanesan ita senti daudaun.
Iha perspetiva étika nian, ema ne’ebé moris ohin loron iha dívida morál ne’ebé boot tebes ba sira ne’ebé mate. Filozofu fransezu Emmanuel Levinas, iha nia hanoin konaba étika no responsabilidade, hanorin katak ita-nia umanidade no obligasaun ba ema seluk la hahú husi lei estadu nian, maibé hahú husi “matan ne’ebé hare ita” (the face of the other). Iha konteúdu Timor-Leste nian, matan ne’ebé hare ita ohin loron mak matan husi mártir no erói sira ne’ebé husik hela rai ida ne’ebé livre, hodi hein katak ita ne’ebé moris bele kontinua sira nia luta no sakrifisiu ba finalidade ne’ebé di’ak ho loloos.
Maibé, ita bele husu, saida mak akontese ohin loron?
Dala barak, realidade hatudu momoos katak, povu ki’ik barak mak sei moris iha mukit nia laran, sei iha eskola balun ne’ebé labarik/estudante barak aprende la iha kadeira mesa ka eskola di’ak, no sei hasoru moris todan, susar ba bebeik.
Selebrasaun ukun-an nian monu ba deziluzaun. Karik ida ne’e mak todan liu: ukun-an la’ós de’it atu fahe kargu ka moris di’ak ba malu, maibé ukun-an mak promesa santu ida katak la iha tan Timorense ida ne’ebé sei moris iha mukit no opresaun nia laran. Ida ne’e mak kompromisu Polítika ne’ebé santa nakonu ho sakrifisiu fakar-ran nian wainhira luta na’in no mártir Timoroan sira husik hela ho sira nia mate.
Tan ne’e, hanoin-fali 30 de Agostu la’ós atu halo de’it diskursu furak ka kanta musika istóriku, maibé atu husu fali ba ita nia aan rasik ho laran-badak: Iha dalan ne’ebé ita la’o daudaun ohin loron, ita halo ona erói sira ne’ebé mate ho laran-kontente iha sira-nia fakar-ran no ruin-lahuk ka lae?
Husi ne’e eskritor hakerek atu hodi fo hanoin de’it katak ukun-an la’ós fini ida ne’ebé ramata de’it iha 1999, maibé responsabilidade morál ida ne’ebé kontinua to’o ohin loron. Se povu ki’ik seidauk hetan moris di’ak, entaun dívida morál ba sira ne’ebé mate seidauk selu hotu.
Konkluzaun
Selebrasaun 30 de Agostu tenke sai nu’udar momentu introspeksaun ba ita hotu. Katak, hanoin memoria, reflete istória, prátika liberdade ho fuan no ba fuan.Tanba Ukun an ne’ebé ita manán ho raan no matan-ben husi jerasaun tuan, maka la’ós de’it dezafiu ekonomia ka polítika, maibé dezafiu kultural no identitáriu.
Atu Timor-Leste bele hamrik metin iha mundu globalizadu ohin loron, ita presiza lori valór étika Nicolau Lobato nian hodi hanorin jerasaun foun katak: sai ema modernu la presiza atu lakon rasik nia hun-fatin. Ukun-an ne’ebé loos mak bainhira povu Timorense bele uza teknologia no globalizasaun hodi haburas nia an, maibé nafatin kaer metin lisan, lian, no dignidade nu’udar povu soberanu ida. Mai hamutuk ita kuidadu Timor-Leste. Timor ita nian, Timor Hau Nian. Hodi dignifika no sakrifika ita nia Mátir sira nia valor da luta ita fo onra profunda ba sira nia eszistensia durante sira nia luta.
Referénsia no Fontes Orijinal
Fontes Primaria :
- Lobato, Nicolau. (Kolesaun Diskursu & Dokumentu Istériku). Nicolau Lobato: Biografia, Textos e Discursos. Dili: (Haree ba esp. Páginas relasionadu ho konsiénsia nasionál, p. 88).
- Lobato, Nicolau. Nicolau Lobato: Biografia, Textos e Discursos. (Kolesaun Diskursu & Dokumentu Istériku, p. 88).
- United Nations General Assembly & Security Council (A/53/951 – S/1999/513): Akordu 5 Maiu 1999 (New York Agreements) kona-ba Mandatu Konsulta Popular (pp. 3-5).
- Constituição da República Democrática de Timor-Leste (CRDTL) – Artigu sira kona-ba Defeza Identidade Kultural no Patriotizmu Nasionál.
Fontes Secundaria :
- Ricoeur, Paul. (1990). Soi-même comme un autre (Oneself as Another). Paris: Éditions du Seuil. (Haree ba análiza konaba identidade narativu, p. 142).
- Freire, Paulo. (1970). Pedagogy of the Oppressed. New York: Continuum. (Reflesaun konaba konxiénsiarizasaun no libertasaun mental povu oprime, pgs. 45-48).
- Ricoeur, Paul. (1990). Soi-même comme un autre (Oneself as Another). Paris: Éditions du Seuil (p. 142).
- Freire, Paulo. (1970). Pedagogy of the Oppressed. New York: Continuum (pp. 45-48).







