OÉ-CUSSE, STLTIMORLESTE.com – Autoridade RAEOA hala’o Long Mars 5 km hodi komemora tinan 27 Konsulta Popular, hamutuk ho komunidade Oé-Cusse.
Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno (PA-RAEOA), Regio da Cruz Salu, loke atividade long mars ka lao ain ho distánsia 5 kilometru, husi Postu Suku Lifau to’o Merkadu Maquelab, Suku Taiboko, Postu Administrativu Pante Macassar, RAEOA, Sabadu (29/08/2026).
Atividade ne’e hala’o hodi komemora loron Konsulta Popular 30 Agostu 1999, ne’ebé tinan 2026 ne’e marka ona tinan 27. Long mars ne’e envolve PNTL, servisu saúde, lideransa rejionál, funsionáriu públiku no komunidade Oé-Cusse.
Iha ninia diskursu abertura, Regio da Cruz Salu dehan long mars ne’e la’ós de’it atu komemora istória, maibé mos atu promove ezersísiu fiziku no saúde ba partisipante sira.
“Ohin ita hala’o long mars, ita presiza ezersísiu husi fatin ida ne’e ba Merkadu Maquelab, hodi komemora loron 30 Agostu, tinan 27 ne’ebé ita hotu hola parte iha istória luta libertasaun rai Timor,” dehan nia.
Nia hateten katak, komemorasaun tinan 27 Konsulta Popular sai mós oportunidade atu hanoin fila fali dalan naruk ne’ebé Timor-Leste liu ona husi prosesu luta, independénsia no dezenvolvimentu.
“Dalan naruk ida ona,” afirma Regio, haktuir katak dezenvolvimentu Oé-Cusse presiza kontinua ho unidade, pasífiku no prósperu.
Nia mos apela ba komunidade atu hamutuk ho Autoridade Suku sira organiza atividade komemorativa, inklui fahe hahán lokal no halo reflesaun kona-ba istória no futuru Oé-Cusse.
Regio da Cruz Salu hateten katak, dezenvolvimentu Oé-Cusse la’ós prosesu ne’ebé bele realiza lalais, maibé presiza esforsu kontinuu husi governu no komunidade.
Nia mós lembra katak, Primeiru-Ministru atual, Kay Rala Xanana Gusmão, no lider polítiku Mari Alkatiri, iha tempu uluk hahú ona dezenvolvimentu infraestrutura iha Oé-Cusse ho hanoin “inisiu ba futuru”.
Iha okaziaun ne’e, Vise-Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Ceu Brites, dehan long mars ne’e fó oportunidade ba sidadaun sira atu reflete kona-ba dalan ne’ebé Timor-Leste liu ona husi Konsulta Popular 30 Agostu 1999.
Nia hateten katak, Timor-Leste atinji ona progresu iha área rekonsiliasaun, infraestrutura, edukasaun, saúde no setor seluk, maibé sei hasoru dezafiu barak.
“Desde 1999 to’o agora, seidauk hotu buat hotu atinji, maibé sei nafatin iha dezafiu barak. Tanba ne’e, ita presiza serbisu hamutuk atu ultrapasa dezafiu sira no atinji ita nia esperansa ba moris diak iha futuru,” dehan Ceu Brites.
Enkuantu, Xefe Suku Costa, Francisco Colo, dehan long mars ne’e fó hanoin ba sidadaun sira kona-ba istória Konsulta Popular ne’ebé sai parte importante iha prosesu Timor-Leste hetan ukun rasik-an.
Nia subliña katak, komemorasaun ne’e tenke akompaña ho esforsu dezenvolvimentu ne’ebé bele lori benefísiu diretu ba povu no aumenta esperansa ba futuru.
(jos)







