DILI, STLTIMORLESTE.com – Vise Ministra Finansas (V-MF), Regina de Jesus atualiza relatóriu Sumáriu kona-ba Pobreza iha Timor-Leste husi tinan 2014 ho 41% to’o iha tinan 2024 tun ba 37%.
Tasa kiak ba tinan 2024 nee bazeia ba Relatóriu rezultadu sira hosi Peskiza Kondisaun Moris Timor-Leste nian (TLSLS) 2024, aprezenta dadus atualizadu sira kona-ba insidénsia no karakterístika sira pobreza nian iha nasaun.
“Rezultadu sira hatudu katak taxa pobreza nasionál tun hosi 41,8% iha 2014 ba 37% iha 2024, redusaun ida hosi pontu persentajen 4,8 iha dékada ikus ne’e. Pobreza kontinua iha insidénsia aas liu iha zona rurál sira, ne’ebé afeta 45,5% hosi populasaun, kompara ho 18,4% iha zona urbana sira, ho diferensa sira mós entre munisípiu sira,” haktuir komunikadu neebe STL asesu husi Governu, Kuarta (16/09/2026).
Hafoin publikasaun relatóriu sumáriu, INETL, IP no Ministériu Finansas, ho apoiu husi Banku Mundiál, sei dezenvolve Avaliasaun Pobreza no Ekuidade, bazeia ba dadus TLSLS 2024, ho objetivu atu aprofunda análize ba fatór sira ne’ebé kontribui ba redusaun pobreza no apoia formulasaun polítika públika bazeia ba evidénsia ba kresimentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no rezistente liu.
Fatin hanesan, Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes katak, tuir relatroiu neebe Prezidente INETL, IP hato’o katak peskiza neebe halo iha tinan 2014 nee tasa kiak iha 48%, maibe peskiza neebe halo iha tinan 2024 tun ba iha 37%.
“Se ita hare’e ba persentajen ida nee la hanesan ho relatoriu neebe banku mundial fo sai,” hatete SEKOMS, Expedito Dias Ximenes liu husi Konferensia Imprensa neebe halao iha Gabinte SEKOMS.
Governante nee afirma, hafoin publikasaun rezultadu peskiza kona ba tasa kiak iha tinan 2024 nee, konselu Ministru hus Ministeriu Finansas atu koordena ho Banku mundial atu foti fali rezultadu nee hodi publika ho forma global.
“konsellu Ministru husu ba Ministeriu Finansas atu koordena ho banku Mundial i husu para bainhira publikasaun ita nia rezultadu peskiza neebe ita halo nee sai, banku mundial bele adopta hodi fo sai tuir realidade neebe mak ita iha,” dehan nia
Nia sublina, relatoriu neebe foin lalais Banku Mundial fo sai kona ba peskiza husi tinan 2014 nee tuir nivel global nia no avaliasaun nee bazeia ba kapasidade kompras.
Maibe se hare ba kapasidade kompras ho moris diak populasaun Timor leste nian husi tinan 2014 to tinan 2026 nee avansu neebe boot.
“Kapasidade kompras iha Timor nee, sira halo avaliasaun global ho kapasidade kompra iha amerika no nasaun seluk neebe karik avansadu liu, maibe ita nia peskiza neebe halo husi ita nia Instituto Nasional Estatistik nee tuir realidade tanba sira mos halo iha area rural ho sampel neebe barak teb-tebes husi munisipiu ida ba munisipiu sira seluk,” katak nia
Enkuantu antes nee, Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, fó perspetiva diferente kona-ba orientasaun IX Governu Konstitusionál. Nia preokupa katak Governu fó prioridade liu ba dezenvolvimentu infraestrutura, enkuantu dezenvolvimentu rekursu umanu no ekonomia povu nian seidauk simu atensaun sufisiente.
Aniceto refere ba dadus Banku Mundial kona-ba pobreza iha Timor-Leste. Tuir nia, estimativa Banku Mundial hatudu katak iha 2026, 44,3% populasaun Timor-Leste bele moris ho rendimentu ka konsumu iha kraik liña pobreza internasionál US$3 kada ema kada loron, enkuantu 71,7% bele moris iha kraik liña US$4,20 kada ema kada loron, tuir medida ne’ebé nia refere.
Aniceto konsidera taxa pobreza ne’e nu’udar indikadór ida ne’ebé presiza Governu fó atensaun séria, liuliu tanba objetivu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011–2030 atu hamenus pobreza, dezenvolve rekursu umanu no promove dezenvolvimentu ekonómiku sustentável.
“FRETILIN preokupa tebes ba nivel pobreza ida-ne’e tanba númeru ida-ne’e reprezenta katak Governu falha hodi atinji nia metas prinsipál sira hosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011–2030),” hatete Aniceto.
(alb)







