DILI, STLTIMORLESTE.com – Visi Primeiru Ministru, Ministru Asuntu Sosial no ministru Dezenvolvimentu rural no Abitasaun rural, Mariano Assanami Sabino, reprezenta Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão iha Konfrensia Internasional neebe organiza husi CNC-UNESCO ho KOICA, ho tema Lia Loos, Memoria no Justisa dehan Paz no estabilidade presiza konserva no sai obrigatoriu ba Timor oan hotu tanba liberdade sosa ho 300.000 resin, ema mate ba rai Timor Leste (TL).
“Seminar Internasional ida nee atu bele haree ita nia lisaun, maibe mos atu konserva, valoriza buat neebe ke ita halo, para ita bele transmite husi jerasaun ba jerasaun. Ita nia prinsipiu, ita nia valores, ita nia lalaok, ita nia sakrifisiu, situasaun nakukun iha ita nia rain, nee transmite nafatin husi jerasaun ba jerasaun katak, liberdade neebe mak ohin ita hetan, demokrasia neebe mak ohin ita hetan, ida nee la mai ho gratuita maibe mai ho sakrifisiu, mai ho luta no mai ho mate, mai ho fakar raan, tanba nee mak ita tenke kuidadu ida nee. Paz no estabilidade presiza konserva no kria, sai obrigatoriu ba ita hotu, tanba ita nia liberdade, tanba ita nia paz, ita sosa ho 300.000 resin, ema mate ba rai TL ida nee,” dehan Visi Primeiru Ministru (VPM), Mariano Assanami Sabino iha serimonia abertura Konfrensia Internasional neebe organiza husi CNC, UNESCO ho KOICA iha Palm Spring Hotel, Kampu Alor, Dili, Kuarta (15/07/2026).
Nia deha, prosesu luta ba independensia Timor oan hasoru dezafiu oi-oin, ema hetan torturasaun, too mate tanba sosa liberdade ida nee.
“Ita hotu hatene katak, ita nia prosesu luta ba independensia, ita hasoru dezafiu oi-oin, divizaun boot liu maka oinsa maka ita tenke asegura no kontinua mantein ita nia liberdade, ita nia ukun rasik aan nee ho diak, bain hira ita remata luta fiziku iha 1999, oinsa sira neebe ke la iha ona, ita fo ondra, fo gloria no respetu, maibe ita tenke salva sira neebe ke sei moris, ida nee maka palabra de Ondra, palabra de orientasaun, bain hira iha Aileu, ita kuandu hahu ona konstrusaun estadu, tanba nee ita hahu ho konstrusaun da paz, dalan ida neebe ke importante para atu halao prosesu konstrusaun estadu, konstrusaun nasaun no transforma ba konstrusaun karakter,” dehan nia.
Assanami dehan, rekonsiliasaun hanesan dalan ida neebe mak bele hametin liu tan paz no uniku iha TL neebe maka funu foin remata, mais diak malu ho inimigu neebe maka iha rai Timor.
“Ohin ita bele lao ba mai iha nasaun rua nee ho livre no ohin iha fronteira mos diak, maibe TL tenke rekonhese dezafiu boot, ita tenke nafatin fo dignidade, dignifika nafatin vitima sira, ita tenke lao hamutuk ho justisa tranjizaun ou justisa sosial,” dehan nia.
Nia afirma, ema hotu nia opiniaun, ema hotu nia ideia, ba TL nafatin importante no Timor oan hotu tenke apresia ba inan aman no povu TL tomak, tanba prosesu nee povu tomak ninian.
Iha biban nee, Diretor Executivu Centru Nasional Chega, I.P, Hugu Maria Fernandes dehan, Konfrensia Internasional nee hanesan atividade regular ida, kata tinan Centru Nasional Chega (CNC) UNESCO ho KOICA halo no durante tinan 5 nia laran, konfrensia nee ita halao iha fatin seluk hanesan Iha Jakarta, Bali, Korea do Sul, neebe tinan nee projeitu nee atu taka, tanba nee tinan nee ita halao konfrensia nee iha Timor Leste (TL), ho nia tema ba tinan nee foku ba tema Komisaun lia loos no Justisa. Ita konvida ema barak husi pais barak, neebe maka uluk iha komisaun sira nee, atu fahe sira nia esperensia, saida deit maka kada pais sira halo no sira nia serbisu agora halo saida, ezemplu TL sai ezemplu ida tanba uniku komisaun lia loos iha Timor, depois komisaun sira nee taka, instituisaun sira atu halo tuir rekomendasaun sira nee, maibe pais barak la iha,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, sira mai iha TL mos atu aprende, saida maka esperensia Timor nian, neebe liu husi konfrensia Internasional ida nee, depende ba politika, hanesan ohin Visi Primeiru Ministru Mariano Asanami Sabino hatoo tiha ona katak, relatoriu no rekomendasaun sira nee, labele hela deit ho rekomendasaun maibe, tenke hatama iha politika governu nian.
“Ami CNC hanesan Institutu Publiku iha Primeiru Ministru nia okos, entaun ami nia serbisu maka kontinua halo advokasia, husu ba governu atu integra rekomendasaun sira nee iha politika estadu nian.
Iha biban nee, Maki Katsuno Hayashikawa nuudar Diretora Regional UNESCO Rejional iha Jakarta iha ninia deskursu hatoo benvindo ba partisipantes Konfrensia Internasional iha Dili.
“Hau hakarak hatoo ami nia benvindu espesial ba sira neebe maka halo viajen dook hodi hamutuk ho ami ohin – husi Australia, Kamboja, Kanada, Republika Koreia, Filipina, Portugal. Illa Salomão, Afrika Sul no fatin seluk tan. Aleinde serbisu importante neebe halibur ita iha loron tolu tuirmai, hau hein katak ita boot sei hetan momentu ida atu haree buat ruma husi nasaun ida nee nia furak estraordinariu, nia foho sira no nia tasi ibun no nia ema nia laran manas no reziliensia. Ida nee konta nia istoria rasik neebe hakmatek kona ba esperansa nia tahan liu husi istoria. Permite hau, iha inisiu, atu espresa UNESCO nia agradesimentu klean ba Governu Republika Koreia, neebe reprezenta iha nee husi Youn Hwa Kang. La ho KOICA nia apoiu finanseiru neebe laran luak no sustentavel, halibur ida nee no loos duni parseria luan liu neebe nia kulmina, simplesmente sei la sai posivel,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, Republika Koreia nia solidariedade ho TL nia viajen istoriku rasik no nia konviksaun fahe iha kbiit memoria no edukasaun nian nuudar fundasaun ba pas no rekonsiliasaun, sai hanesan esforsu ida nee. Desde Setembru 2021, UNESCO halo parseria ho Governu TL ho KOICA nia apoiu, hodi implementa projetu Dijitalizasaun Sentru Nasional Chega ba Rekonsiliasaun Konflitu no Konstrusaun Pas iha TL.
Inisiativa ida nee bazeia ba pilar tolu neebe reforsa malu, primeiru maka prezervasaun memoria no protesaun ba patrimoniu istoriku no kultural, dijitalizasaun no jestaun profisional arkivu CAVR no CTF Komisaun Akollimentu, Lia loos no Rekonsiliasaun TL nian no komisaun lia loos no amizade, atu nunee sasin no deskobrimentu sira neebe subjasente ba Chega, hetan salvaguarda ba jerasaun sira tuir mai.
Segundu mak edukasaun memoria istoriku integra deskobrimentu sira nee husi komisaun rua iha ensinu no aprendizajen liuhusi dezenvolvimentu kurrikulu no formasaun ba profesor sira.
“Ami halo ida nee iha parseria ho Ministeriu Edukasaun, no, importante liu, ami nia apoiu ba estabelesimentu Departamentu Istoria foun iha Universidade Nasional Lorosae (UNTL). Terseiru maka dialogu no parseria iha nivel nasional, rejional no internasional. Konferensia ida nee, konvoka iha nivel internasional, nuudar kulminasaun ba pilar ida nee. Permite hau atu esplika tansa mak UNESCO komprometidu ba area serbisu ida nee no oinsa nia mandatu lori ita mai Dili ohin loron. Ami nia fundador sira, neebe hasoru malu iha Funu Mundial Daruak nia rohan, hakerek iha preambulu Konstituisaun UNESCO nian, liafuan sira neebe maka sei iha, tinan 80 liuba, relevante no urjente hanesan loron neebe sira adota Tanba funu sira hahu iha feto no mane sira nia hanoin, iha feto no mane sira nia hanoin maka tenke harii defeza dame nian,” haktuir nia.
Nia dehan, Artigu ida husi Konstituisaun nee lao liutan hodi akuza UNESCO atu kontribui ba dame no seguransa liuhusi promove kolaborasaun entre nasaun sira liuhusi edukasaun, siensia no kultura, hodi promove justisa, estadu direitu no direitus umanus no liberdade fundamental sira ba ema hotu, la ho distinsaun husi rasa, seksu, lian ka relijiaun.
“Ida nee laos linguajen abstratu maibe tradus ba pratika konkreta, laos menus iha ita nia rejiaun rasik. Iha edukasaun, instituisaun sira hanesan Sentru Edukasaun Azia Pasifiku ba Entendimentu Internasional (APCEIU) iha Republika Koreia, instituisaun ida neebe afilia ba UNESCO, serbisu ona durante dekada ida hodi inkorpora sidadania global no edukasaun dame nian iha sistema eskolar sira iha Azia no Pasifiku. Iha koezaun sosial no dialogu, UNESCO Mahatma Gandhi Institute of Education for Peace and Sustainable Development (MGIEP), iha ami nia neebe sei koalia aban durante sesaun 6, apoia joven sira iha rejiaun tomak hodi harii reziliensia hasoru divizaun no estremizmu violentu. Iha kultura, inskrisaun iha tinan kotuk husi Arkivu Jeju nian, kona-ba Rejistu Memoria Mundial nian no esforsu internasional naruk atu salvaguarda Angkor tuir tinan sira konflitu nian iha Kamboja rasik, rua nee hatudu oinsa patrimoniu neebe uluk hetan perigu tanba violensia bele sai hanesan fundasaun fahe ba memoria duke divizaun no iha siensia, ami nia Programa Hidrolojiku Intergovernamental apoia ona nasaun sira iha Bacias Hidrograficas Mekong nian iha jestaun rekursu bee nian neebe fahe ho kooperativu, hodi transforma fonte tensaun potensial ida ba plataforma ida ba konfiansa,” afirma nia.
Tinan ida nee, UNESCO marka ninia aniversariu ba dala 80. Iha nee versaun ida neebe refinadu ho lian neebe diak liu no haree ba oin Tinan ida nee, UNESCO selebra ninia aniversariu ba dala 80. Ida-nee maka momentu ida laos deit atu reflete kona ba realizasaun sira iha dekada ualu nia laran, maibe mos atu trasa dalan ida ba dekada sira tuirmai iha mundu ida neebe maka hetan forma beibeik husi teknolojia emerjente sira, tensaun jeopolitika sira no forma konflitu sira neebe maka evolui.
“Hau fiar, ida nee, saida maka Konferensia ida nee labele sai oportunu liu. TL iha buat barak atu oferese ba komunidade pratika ida nee. Iha nee versaun ida neebe refinadu ho fluxu, klareza no impaktu neebe diak liu, Ninia prosesu Lia loos no Rekonsiliasaun, neebe kulmina iha marka Chega, relatoriu, hetan rekonhesimentu luan hanesan esperiensia komisaun lia loos neebe implementa ho komprensivu liu iha mundu. Ida nee maka realizasaun ida neebe maka hetan ho susar, ida neebe maka harii husi nasaun joven ida neebe maka hili aten barani atu hateten lia loos, duke konfortu silensiu nian. Esperiensia neeba no pergunta sira neebe nia kontinua hamosu kona ba akompanhamentu, prezervasaun arkivu sira nian no transmisaun memoria nian ba jerasaun sira neebe la moris liu husi eventu sira neebe nia konta. Iha buat barak atu oferese ba rejiaun ida nee no ba mundu . Ita hasoru malu iha momentu ida neebe fundasaun sira demokrasia nian, direitus umanus nian no kooperasaun multilateral nian hetan teste no iha fatin balu, hetan dezafiu abertamente. Iha momentu sira hanesan nee maka tentasaun atu haluha, atu lao ba oin la ho konta ho pasadu sai makaas liu,” haktuir nia.
Nia akresenta, Novelista Milan Kundera uluk hakerek katak luta ema nian, hasoru poder maka luta memoria nian hasoru haluha.
“Hau sujere katak, hanesan mos ho luta ba dame. Ida nee, laos ho sasukat kiik, luta ida atu hanoin ho onestu, atu hasoru pasadu ho klareza no atenbarani, atu nunee sosiedade sira labele repete saida maka sira hili atu la haree. Nee maka knaar neebe Konferensia ida-nee sei foti iha loron sira tuir mai. Hau hatoo agradesimentu sinseru ba Governu TL, ba nia lideransa no ospitalidade hodi simu ami, Governu Republika Korea no KOICA ba sira nia apoiu folin laek hodi halo halibur ida nee sai posivel no imi ida idak tanba lori imi nia matenek, imi nia esperiensia no ba balun, imi nia sasin rasik ba ami nia deliberasaun sira. Mai ita-nia diskusaun sira iha loron hirak tuirmai bele hametin ita-nia komprensaun, hametin ita nia rezolusaun no avansa ita nia kompromisu hamutuk ba lia loos.
(jos)







