Introdusaun
Loron espesial sai hanesan momentu istóriku ida nebé iha nia signifikadu konabá loron Domin ka Valentine’s Day no domin sai hanesan objetu ba kontestu ida, no au mesmo tempu domin sai nudar sujeitu husi Valentine’s Day ka dias namorados. Tamba ne’e, loron domin kuñesidu mós nudar loron “Valentim” ka “Valentine Day” sempre ema hotu selebra iha kada tinan iha loron sanulu resin haat 14 fevreiru. Iha loron ida ne’e sai nudar referénsia ida ba Pe. Romanu ida nia naran Valentim. Tuir referénsia oioin Valentim kondenadu ba mate iha sékulu III, husi imperadór Claúdio II tamba oferese selebrasaun matrimóniu ka oferese kazamentu sub-subar ba soldadu solteiro sira iha tempu nebá, maibé antes mate Valentim konsege haruka no simu karta balun iha sela laran nudar inísiu troka karta nebé mak hanaran “Valentines”. Nasaun iha mundu tomak inklui Timor-Leste liuliu foinsa’e sira komemora loron ida ne’e hanesan tradisaun ida. Iha loron ne’e alende troka presente namoradu sira parseiru sira fó supreza ba malu tuir konsiénsia nebé ho fuan tomak. Atu espresa ida-idak nia sentimentu domin husi fuan ba fuan husi neon ba neon; liu husi oferese presente ba malu hanesan ai-funan xokolate no presente furak seluk nebé fó ho espiritu domin nebé serteza.
Domin konsiénsia no Luta
Iha evolusaun vida umanidade nian, époka ohin loron nebe ita observa iha sociedade, hatudu katak iha mudansa nebé akontese ka mosu iha Nível pensamentu hodi orienta asaun konkreta Ema nian iha ninia ezistensia. Ideia sira ne’e loron-loron no tinan-tinan kampaña iha ita nia le’et, halo ita sai frustadu no kontaminadu ho mundu utópiku. Nune’e, ita lakuñese ona ita nia ezistensia nudar ema, ne’ebé moris ba ema no iha ema barak nia le’et. Ita sai atan ba konseitu sira. Wainhira tinan-tuan muda ba tinan foun, emar sira(liuliu jovem Feto no Mane) ansi tebes no hakarak tempu muda lalais ba loron sanulu resin ha’at 14 Fulan Fevreiro. Iha fulan no loron ida ne’e, baibain baptiza ho naran “Valentine Day” ka loron Domin ba ema hotu, maibe baibain uza versaun Romántika dehan katak loron ba Namorada. Ha’u dúvida ba loron ida ne’e, tamba saida mak loron bain-bain ema la preokupa loos hodi fó Domin ba malu, maibe iha loron ne’e ema hotu pániku hodi buka ai-funan no xokolate.
Pessoalmente la hatene istória klean konabá selebrasaun ida ne’e, la hatene tamba saida mak loron ne’e sai importante hodi ema hotu hein no selebra hamutuk ho doben (deskulpa ba jomloh sira). Tamba, iha nia istória badak nebé konta maibé ita foti supozisaun hodi bele hahu ita-nia análize ba loron importante ida ne’e. Nune’e, ita tenki lori konseitu”domin” sai hanesan sentru ba hanoin. Ida ne’e bele sai hanesan motivasaun ho natureza refletivu, kritíku no transformative iha ita nia ezisténsia nudar umanu iha ema barak nia leet ka sosiedade. Hakat husi ne’e, ita hamosu teze ida katak “Domin hamosu konsiensia-konkreta hodi konsolida espíritu luta ba interese emar koletivu nian iha sosiedade”. Ema ohin loron haklo’ot an de’it nia hanoin sira iha Nível relasaun romántika particular hodi haluha tiha naksalak oioin nebé sosiedade infrenta signifika katak ema sai individualista, egoista no arogansia hodi hanoin de’it nia partikularidade. Konsidera loron 14 sai loron felisidade social iha sosiedade, maske iha realidade hatudu kontráriu katak iha ema lubuk nebé presiza domin no justisa provizóriu hanesan elíte polítika baibain ba lohi povu, maibe sira hakarak domin ne’e permanente no justisa-dignu, tamba durante no ohin loron sira sente ignoradu no marjinalizadu iha sosiedade.
Valentine’s Day ka loron domin la’os pontu-kulminante ba demostrasaun domin iha sosiedade. Piór liu tan, iha loron ida ne’e ema barak rame-rame halibur malu hodi buka fatin fresku hodi espresa sira ida-idak nia domin. Ita sai boneka iha sosiedade nebé kontrola husi ideia utópiku oioin, halo ita la konsege konsiente problema sira nebé buras iha ita nia relasaun social. Kondisaun sira ne’e sai kauza ba dezaparesimentu ideia sétiku no murak sira iha sosiedade, hanesan ita sente katak buat hotu diak hela iha sosiedade, maibé realmente iha kestaun barak nebé presiza resolve ho domin no konsistensia hodi halo mudansa ruma.
Iha afirmasaun balun nebé hateten katak relasaun domin ema nudar luta ideólogika iha sosiedade. Domin tenke mosu husi kondisaun konkreta ida nebé ita fihir la’os hanesan domin nebé elíte polítiku sira fó ba povu hodi manan sira nia interese privadu. Domin labele iha kakutak no demostra iha loron espesifiku de’it, maibé, nia tenke sai luta ideológika iha sosiedade hodi akompaña ita nia ezisténsia ba mudansa signifikante ruma. Nune’e, iha relasaun espesifiku ka particular nebé ita konstrui tenke deskute konabá domin ba ema hotu, iha tempu hotu, iha fatin hotu no mudansa ruma. Tamba ne’e mak ita dehan katak demostrasaun domin nia pontu-kulminante la’os iha de’it loron sanulu resin haat 14 fulan fevreiru, maibé konstrusaun domin sempre iha prosessu ezisténsia ema nian tomak no iha sosiedade nebé ita pretense bá. Ema ida-idak bele fó definisaun ba domin tuir nia pensamentu ka nia gostu rasik. Iha nebé sira hateten ho ibun tutun midar ba malu. Maibé hanesan hateten ona katak iha ne’e, domin nudar konseitu nebé sai sentru ba análizasaun iha ita nia hakerek ida ne’e. Nune’e ita define katak domin nudar instrumentu espiritual nebé mosu husi realidade hodi provoka transformasaun ruma. Kestaun domin iha la’os kuda deit iha relasaun romántika individualizta entre ema, maibé oinsá domin ne’e mosu nudar produtu husi sosiedade no oinsá nia sai instrumentu hodi atende nesesidade sosiedade nian, parese katak ida ne’e mak importante.
Kuandu ita hatuur ona konseitu domin nudar produtu social iha sosiedade, entaun dahuluk ita presiza kompriende sosiedade, ohin loron nebé komplikadu no problemátiku tebes. Ho nune’e loron valentine day ka loron domin la bele sai utópiku no ita labele promove nafatin kultura selebrassaun nebé identifika de’it ba loron 14 fulan Fevreiro mak pontu kulminante ba espresaun domin. Iha sosiedade, obviemente ita deskobre katak iha diskrepansia ka diferensia oioin no malorek iha aspetu ekonomia no polítika. Nune’e ita presija hatuur domin iha kontradisaun ida ne’e hodi hamosu sinteze ka konkluzaun luta ida iha ita nia ezisténsia tamba domin nudar instrumentu espiritual luta nian. Husi observasaun diskrepansia ka diferensia oioin hamosu domin nebé atu dirije ba sé, ba parte ida nebé? Prefere liu iha ne’e maka domin tenke ba ema sira nebé ho kondisaun ekonómika no polítika fraku, ka sira nebé marjinalizadu no oprimidu iha sosiedade. Hanesan Maromak hadomi ki’ak sira. Nune’e konseitu domin tenke foti pozisaun iha sosiedade ka domin nudar luta de classe iha sosiedade.
Hanesan valentine day ka loron domin tenke sai kondisaun ba kompriensaun pozisaun domin iha sosiedade, la’os halo ema barak mout iha relasaun romántiku utópiku no individualizmu. Atu define domin nudar konseitu social ida hodi ita kompriende funsaun domin social ba felisidade social ema hotu nian iha sosiedade. Diskusaun konbá domin tenke loron-loron hodi bele hamosu dúvida ba fenómeno social oioin iha ezisténsia no relasaun ema nian. Domin nudar instrumentu ida nebé tenke resulta konsiénsia-koletiva iha relasaun sosial romántika ba luta koletiva iha sosiedade. Nune’e, domin la’os identiku ho relasaun espesífiku ema nain rua de’it, maibe domin no loron-domin nudar instrumentu no kondisaun atu dezena konsiensia luta ba moris ida ho prinsípiu altruizmu, solidáriu, koletivizmu, prosperous, justu no digno iha sosiedade.
Hadomi uza Domin nebé Serteza
Ema hotu tantu Feto no Mane uza domin seluk ka domin gostu nian hodi hamate ema seluk nia an katak la iha ona hanoin ho domin nebé serteza ka domin justu. Tamba ne’e, domin lolós ne’e la’os iha tentasaun ka triste ida maibé domin lolós iha ita ida-idak nia konsiénsia rasik no nunka orgulu ho buat saida mak nia halo, domin sempre hatudu buat ruma nebé mak mais serteza ka domin nebé puru no justu. Iha parte ida katak domin mós hafalun hotu pekadu nebé ita sura lahotu iha mundu digitalizasaun, domin nia kbi’it la iha limitasaun no nia pasiensia ka sakrifika an la iha rohan. Domin la halo ita atu sai atan, laloko’an, domin lahatene hafahe nia ema, la rai hirus no la estraga ba malu maibé domin presiza konsiénsia no kompriende ba malu basá la iha domin, la iha buat ida nebé monu ka mosu iha ita ema nia matan nebé hakarak no gosta. Iha parte seluk kada ema ida-idak hakerek rasik nia história da vida konabá domin. Domin nebé existe tiha ona iha ita nia an no hahu forma tuir ita nia ezisténsia nebé mak ita la’o hela iha mundu ne’e, labarik sira mós iha domin no sira sente domin ne’e liu husi Inan no Aman sira, kabe na’in sira mós iha domin no sira mós sente rasik saida mak domin serteza no ita hotu sente domin nebé mak agora eziste hela iha mundu ne’e. Ha’u nia pergunta ida ba ita hotu katak se ita hotu nebé sente ona domin no la’o hela ho domin ne’e sera que ita fahe domin nebé iha, ne’e hanesan ba ema hotu eh ita halo limitasaun tiha ba Domin? Ita ida-idak bele reflete rasik ba!!! Nudar knananuk artista Timor oan ida nia dehan: “ibun tutun koalia midar maibé laran ne’e foer hela ka fó ba ema seluk”. Ida ne’e atu dehan de’it mai ita katak ita koalia mesak furak no kapaz de’it maibé fuan ne’e hateten buat nebé mak la merese atu koalia. Ita só merese fahe domin ba malu no hatudu ita nia domin ho fuan nebé kle’an no la’os to’os fó domin ba malu liu husi ibun tutun nebé midar ka gostu maibé hafalun hela moruk iha laran! Hanesan ita hatene katak sentru ba domin mak ita nia Fuan(Coração). Tamba ita nia fuan ne’e mak Maromak horik ba no Maromak rasik mak Domin nebé serteza. Tamba ne’e, ita hotu presiza kria ita nia fuan no asegura ho buat nebé di’ak atu nune’e labele hateten Maromak iha ha’u nia fuan maibé ha’u iha Maromak nia fuan, iha nebá ita bele dehan hadomi malu nafatin no respeita ema hotu ho Domin nebé serteza no justu.
Konkluzaun
Husik hela liafuan mahusuk ida katak saida mak ha’u presiza atu kompriende konabá liafuan Domin? Haksumik hela nia resposta iha pergunta nebé étika katak saida mak ha’u presiza halo hodi alkansa moris nebé prósperu ka moris di’ak; hó pergunta nebé étika lori ita ba hatan reflesaun ida nebé ejize ita ida-idak matan moris neon na’in hodi hili dalan justu ka lolós. Ita tenki hakiak ona karakter nebé ho krítiku ho ema nebé rasional. Iha Valentine’s Day iha perspetiva filosofia ajuda ita atu kompriende di’ak liu tan konabá esénsia no ezisténsia husi Domin. Husi asaun imoral no erros nebé baibain akontese iha tempu Valentine’s Day, ita hotu tenke aprende atu sai ema nebé krítiku no uza domin ne’e ho razaun nebé ema rasional.
Ikus liu hakerek na’in husik hela mensagem ida ba Jovem Feto no Mane no ba ema hotu iha mundu tomak espesialmente ha’u nia rai Doben Timor-Leste katak “hadomi la’os ita atu sai beik maibé hadomi ema uza sentimentu fuan katak hadomi ho matenek no Fuan” ho nune’e bele lori ita ba deskobre saida mak domin ka hatudu buat nebé furak husi Domin ne’e rasik. Valentine’s Day sai hanesan oportunidade osan mean ida no lori ita atu sai ema nebé di’ak, labele intepreta domin tuir ita nia gostu ka kan sira, domin nia sentidu hodi sai fali buat nebé la serteza. Tamba ne’e, hadomi malu ho domin nebé serteza ka domin nebé respeita ema nia vida umanu ho fuan. Atu termina opiniaun simples ne’e hakarak dehan de’it katak “Sem Amor mundu fica com Triste”.
Naran: Gregorio Fidelis Colo
Fakuldade: Direito
Departamentu: Ciência de Direito
Alumni: Universidade da Paz(UNPAZ)