DILI, STLTIMORLESTE.com – Eleisaun Prezidensial 2027 no eleisaun Parlamentar 2028 hamriik besik ona iha oin, maibe ba povu Timor Leste (TL) tempu nee lori deit lembransa kolektiva konaba promesa kampanha 2023 nian neebe too ohin loron hela naran. Ho eleisaun neebe besik, promesa kampanha 2023 nian neebe seidauk sai realidade, halo joven Timor oan sira sente lakon esperansa iha rai rasik, hodi obriga sira kontinua sai ba rai liur atu buka moris.
Rezultadu husi promesa neebe hela naran nee hatudu liu husi realidade joven sira neebe kontinua buka moris iha rai liur.
Maski Governu promete ona atu kria empregu dignu no sustentavel liuhusi investimentu iha infraestrutura no diversifikasaun ekonomia, realidade hatudu katak oportunidade atu servisu iha rai laran sei limitadu, tanba laiha kbiit atu absorve forsa trabalhador sira, joven sira sente lakon esperansa iha sira nia rai rasik.
Haree ba realidade joven sira ho kualifikasaun oioin halibur iha aeroportu, ho objetivu ida deit husik hela rai Doben Timor-Leste hodi buka sorti iha rai liur hanesan Australia, Koreia Sul, Portugal, Iglatera, Irlandia no fatin seluk.
No sira neebe hela iha rai laran, liu liu sira neebe remata ona iha universidade, tenke hasoru difikuldade boot atu hetan servisu tanba falta investimentu produtiva no kriador servisu iha setor privadu.
Observador Ekonomia, Daniel da Silva nota katak, promesa kampanha 2023 neebe prevee atu loke kampu servisu barak ba joven sira, too agora sai hanesan kestaun ida neebe presiza responsabilidade politika.
“Ita haree katak laiha mudansa neebe signifikativu. Bainhira eleisaun besik mai, politiku sira mai ho promesa foun, maibe buat neebe povu presiza mak buat neebe sira promete ona iha 2023, maibe seidauk realiza,”dehan Daniel ba STL, Kinta nee (09/07/2026).
Tuir nia ho eleisaun 2027 no 2028 neebe besik ona, kestaun servisu sei sai nuudar topiku prinsipal iha debate publiku. Maibe eleitor sira hein atu kandidatu sira labele fo deit promesa vaziadu, maibe tenke aprezenta programa konkretu neebe bele hatun numeru desempregu no hamenus fluxu migrasaun ba rai liur.
“Se situasaun nee kontinua, foti desizaun atu emigra sei nafatin sai nuudar dalan ikus ba Timor oan sira atu hetan kualidade moris neebe diak liu,”hatete olIbservador Politika nee.
Iha parte ketak Akademista UNPAZ, João de Araújo hatete katak, numeru trabalhador joven sira nian ba rai liur aumenta kada tinan. Tuir nia, faktu nee hatudu korelasaun entre kualidade infraestrutura ekonomiku neebe seidauk masinu no kapasidade merkadu nian atu kria servisu iha rai laran. Akademista nee sujere katak Governu tenke reve politika dezenvolvimentu, nunee bele kria kampu servisu sustentavel neebe bele responde nesesidade jerasaun foun.
(car)







