Horta: TL – Amerika Relasaun Kontinua Lao

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, Timor Leste (TL) ho Estadu Unidus Amerika relasaun amizade kontinua lao.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo lia hirak nee ba jornalista sira, bainhira remata halo enkontru ho Embaixadora Estadu Unidus Amerika iha Palasiu Prezidensial, Bairo Pite, Tersa (18/02/2025).

Prezidente dehan, nia koalia ona ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão katak, buat neebe Estadus Unidus Amerika administrasaun foun hakarak halo kona-ba bilateral nee sira nia desizaun, maibe relasaun entre Timor Leste ho Amerika kontinua metin.

“Ita nia relasaun amizade ho Amérika kontinua, laos tanba rai ida fo US$ 1 milhaun ka US$ 100 mil, amigu ka la amigu, relasaun Amerika bazeadu iha valor, prinsipiu nee kontinua hanesan uluk kedas administrasaun hahu too agora la muda,” katak PR Horta.

PR Horta dehan, Timor Leste nia apoiante sira iha kongresu demokratika republikanu ho povu Amerika kontinua, TL respeita mudansa ruma neebe administrasaun foun hakarak halo, karik iha sira nia polítika esterna sira nia ajuda.

“Ba ita la konta ho amizade liu husi osan hira ita simu, Estadus Unidus Amerika hatene Timor Leste mos osan boot tebes-tebes iha ekonomia Amerikana, ita investedor boot iha ekonomia Amerikana nian liu husi ita nia fundu soberanu, nee laos US$ 100 milhaun, nee bilhaun dolar, Timor Leste nian fundu minarai neebe ita investe iha US$ trezori bons,” katak PR Horta.

Xefe Estadu dehan, bainhira rai ida hakarak presiza mobiliza osan ba nia bolu bons nee hanesan Banku Mandiri, BNU, BNCTL hatete iha US$ 1 milhaun, hakarak tau iha banku sira nee, tau fulan 6 tinan 10, banku nee selu ba boot.

“Entaun Banku kontente tanba ita tau osan iha banku nee, mas ita mos tenke kontente kada fulan osan nee aumenta entaun US$ trezori bons nee, sira iha osan bele too $ 1 trilaun, uluk US$ 2 trilhões, Xina nian iha USD, Japaun, Fransa, Árabe Saudita, Emirante osan trilhões iha EUA sira nia ekonomia, nee mak sira nia makina ekonomia lao. Tanba hotu-hotu konfia iha dolar seguru, entaun osan iha neeba,” katak PR.

Xefe Estadu dehan, Timor Leste nia fundu soberanu bilhaun mak iha US$ trezori bons, balu tinan ida nian, tinan sanulu tau kleur liu entaun funan simu nee boot liu, osan balu fundu soberanu Timor nian tau iha merkadu finanseiru internasional.

“Hau fo ezemplu ida, fabrika boot ruma iha farmasia, liu-liu IT ita nia Banku Sentral mak halo jestaun fundu soberanu, ho Ministeriu Finansas, Timoroan balu tekniku, maibe mos kompanhia konsultor internasional ida neebe hatene merkadu internasional, entaun ita iha bilhões dolar bons investe fatin barak iha mundu. Hau bele sala karik mas hau hanoin mais bolu mil karteira, bainhira merkadu internasional sae ba produtu ida nee importa mak ita tau osan, ita nia osan mos sae, nee mak ita bolu ita nia osan bilhaun nee iha US$ trezori bons. Ita laos rai ida neebe kiak, aat loos nein duit metan ida lae, ita nia investimentu nee laos deit iha US$ trezori bons, iha merkadu finanseiru internasional,” katak nia.

Bons nee hanesan garantia ida neebe TL sosa, Eropa mos iha, iha Portugal, Australia, osan iha neeba, nee mak relasaun laos osan oituan ka barak mai husi US$. Purtantu nee sei kontinua, Timor atu hasai osan husi US$ trezori bons, kontinua ho US dolar, pur enkuantu loron ruma Governu bele hanoin muda ba moeda seluk, maibe muda moeda seluk hanesan nivel nasional deit. Ba halo pagamentu internasional uza dolar nafatin, buat ida bele iha moeda sirkunstansia interna, maibe bainhira sosa importasaun mai husi Indonezia, Xina labele selu ho osan surat tahan nee, lae selu ho dolar mak meoda internasional barak liu uza.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *