LIKISA, STLTIMORLESTE.com – Jornalista mak sai investigador no servidor ba preokupasaun publiku nian, tanba nee jornalista tenke kontinua kadi abilidade no kreatividade hakerek, hodi influensia publiku atu lee no hatene informasuan loos no kredivel.
‘’Ita hatene katak jornalista nia knaar mak atu relata akontesimentu publiku nian, hanesan ema jornalista tenke profisionaliza, analiza no kontinua kadi abilidade neebe diak, hodi hakerek informasaun neebe apropriadu ba akontesimentu sira neebe publiku enfrenta,” hatete Eis Jornalista Tempo Indonezia, Untung Widianto ba jornalista sira, hafoin fo formasaun iha Likisa, Tersa (10/12/2024).
Tuir Eis Jornalista Tempo karak, jornalista iha kapasidade hakerek mak sei espalha informasuan neebe diak ba publiku, tanba maneira hakerek informasaun ba akontesimentu ruma, presiza uza abilidade sira, planu neebe diak, atu foti informasaun hodi publika ba publiku ho asuntu atual.
Tanba jornalista barak iha hanoin atu halo reportajen neebe diak, iha area politika, ekonomia, edukasaun, saude no setor sira seluk, nunee bele publika informasaun neebe diak, tanba nee presiza kadi nafatin kapasidade sira, atu hakerek emprime neebe transparante no akutavel ba leitor hotu atu lee.
Aleinde nee Prezidente KI, Otelio Ote afirma, jornalista labele manan oportunidade deit, maibe tenke sai ema inteligente neebe diak ba informasaun sira, labele sai jornalista neebe laiha transparante, maibe tenke ema neebe iha espiritu independente, atu trasa informasaun neebe diak ba publiku hodi lee.
Entretantu jornalista husi Radiu Liberdade, Arlindo Rui Nunes dehan, jornalista tenke aumenta kapasidade oinsa bele hakerek notisia, tanba maneira atu hakerek iha reportajen emprime sira nee tuir mata dalan jornalizmu nian neebe iha.
Tanba nee hanesan jornalista ida, nafatin aprende no kadi nafatin abilidade sira, hodi hakarek informasaun ba akontesimentu ka problema sosial sira iha publiku, neebe los no kredivel, nunee jornalista labele lakon oportunidade hodi aprende, kadi nafatin iha abilidade sira, hodi transmite informasaun neebe diak ba publiku tomak.
(EST 1)