Me. Guilhermina: Nasaun Lao ba Oin Defende Ema Nia Responsabilidade & Dedikasaun

Madre Guilhermina Marcal. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Madre Guilhermina Marcal hatete, nasaun atu lao ba oin ho diak, defende ba ema nia dedikasaun no responsablidade.

Madre Guilhermina Marcal hanesan mos membru Konselhu Estadu hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu bainhira sai orador neebe organiza husi Xefe Kaza Sivil Prezidensia Republika, iha Palasiu Prezidensial Republika, Segunda (29/06/2026).

Nia hatete, nasaun atu lao ba oin nee defende ba ema nia responsabilidade no dedikasaun no sakrifisiu de vida neebe halao durante nee.

“Nasaun atu lao ba oin diak, defende ba ita nia didikasaun no responsablidade, aumezmu tempu sakrifisiu de vida, hau kuandu reflete tematika ida nee hau liga fali ho kopa mundial, hau dehan maluk sira oras nee halo servisu ka halai subar subar tiha hodi hakoak lista black hodi haree ida neebe mak ninia fans nee, entaun hau simu konvite ida nee ho etika konsiensia moral, ho integridade funsionariu publiku ou servidor publiku katak ita koalia ba topiku ida nee laos deit ba funsionariu publiku maibe ita hotu-hotu nuudar sidadaun hanesan ser humanu ida katak iha responsabilidade, ita presiza halao servisu ho etika ho konsiensia ho buat ida neebe hanaran integridade servidor sira nian, katak la halo rohan deit halo ida neebe ho dedikasaun no nakonu sein espektativa seluk,” dehan Madre Guilhermina.

Madre dehan, etika nee katak hahalok neebe lao tenke valoriza ou regulariza ho buat ida moral, no moral mak fo valor ba ema nia servisu sira, no hahalok sira husi liafuan no hahalok mai husi ema nia aan rasik no mai husi laran, tanba nee halo buat neebe diak sente haksolok maibe dala ruma halo sala maibe dehan foin halo buat oan nee kiik oan, hanoin ida nee kerdijer buat neebe ladun kompletu iha ema nia aan rasik.

“No konsiensia moral, konsiensia nee hanesan ahi oan ida neebe lakan hela iha ita nia aan rasik, dala ruma ita haree buat hotu naroman dala ruma ita haree kalohan, dala ruma ita haree nakukun maibe ita nia konsiensia nee nunka mate, konsiensia nee haroman nafatin ita, hau halo diak dehan diak, halo la diak dehan la diak, se hau la halo nia nafatin dehan ba hau katak o seidauk halo, tanba konsiensia nunka mate iha ita nia aan rasik,” dehan Me.

Madre dehan, dala ruma halo mundu sai nakukun mai husi ema nia baruk ten, egoizmu, maske dalan naroman nee naroman hela maibe ema tau tiha oklu metan la haree.

“O bele tau oklu metan too iha neebe deit naroman nee lakan nafatin, tanba nee mak ita boot sira hanesan servidor ou funsionariu lalika haree ba buat ida funsionaria nee, funsionariu nee hanesan Prezidente Funsaun Publiku dehan kuandu too 60 anos hotu ona, hakarak ka lakohi dehan katak agora hau reformada ona maibe integridade pesoal hanesan ema nee la konhese buat ida naran reforma, ida nee mak fo integridade dignidade ba ita nia aan hodi halao servisu nee ho domin ho responsablidade, aumezmu tempu katak tenke mate ba aan atu halo servisu nee buras nafatin hodi haksolok ema seluk iha tempu ikus mai,” katak Me.

Madre dehan, labele kria fali separa espíritu separativu entre funsionariu sira hanesan servi nain nasaun nia iha area neebe halao knaar aan.

Nunee mos Xefe Kaza Sivil Prezidensia Republika, Henriqueta Maria da Silva husu hotu hotu halo kompromisu tanba nasaun husu ema hotu nia responsabilidade.

“Nasaun bolu ita atu dignifika ita nia aan, dignifika ita aan, dignifika instituisaun estadu dignifika mos nasaun, ita tama ASEAN sei marka diferensa ho ASEAN ho ita idak idak nia serbisu,” dehan Xefe Kaza Sivil.

Nunee mos Prezidente Komisaun Funsaun Publika, Agostinho Letincio de Deus hatete, orientasaun neebe mak sira simu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão koalia konaba funsionariu publiku ba oin laos deit importante iha matenek.

“Funsionariu publiku ba oin laos deit importante husi matenek laos deit serbi maibe importante liu mak iha karakter, tanba hahu husi karakter mak lori ita ba serbisu ho diak, hahu husi karakter mak lori ita ba servidor neebe diak, hahu husi karakter mak bele hetan displina neebe diak,” katak nia.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *