Media Presiza Halo Reportajen Sensivel ba Jeneru

Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho. (Foto: Media SEI)

DILI, STLTIMORLESTE.com Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI) hamutuk ho parseiru fahe formasaun oinsa media sira halo kobertura sensivel ba jeneru.

Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI) hamutuk ho parseiru fasilita formasaun kona-ba reportajen no kobertura sensivel ba jeneru no inkluzaun, durante loron hitu, hahu Segunda too Sesta semana nee.

Formasaun nee sei partisipa no fahe informasaun husi TAF-Nabilan, Xylia Ingham, inklui Konselhu Imprensa (KI) ho Sekretariu Estadu Komunikaaun Sosial, inklui Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC). Objetivu husi formasaun nee atu hasae konhesimentu, abilidade jornalista sira nia ba kobertura asuntu jeneru, inkluzaun iha terrenu.

Iha biban nee Sekretariu Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho ba jornalista sira iha salaun Maria Gorete, Matadouru Segunda nee (09/06/2025) hatete, formasaun nee ho intensaun ida katak media sira iha nia produtu jornalistiku ba iha kestaun promosaun igualdade no mos prezerva igualdade, inklui vitima feto no labarik feto, nee tenke sensivel. Tanba iha publikasaun sira neebe iha ladun sensivel no ladun dignifika maluk feto.

“Tanba nee mak SEI dehan katak importante tebes hodi servisu imparseria ho parte relevante sira hotu atu oinsa mak fasilita formasaun nee ba media online sira atu halo reportajen ho sensivel. Entaun objetivu atu hasae ita boot sira nia konhesimentu kona-ba area igualdade jeneru no inkluzaun, hodi oinsa uzu termu neebe sensivel no mosu iha neeba provokativu”, dehan Elvina.

SEI dehan, Prevensaun Violensia Bazeia ba Jeneru sai preokupasaun global inklui iha Timor Leste. Tanba nee papel media importante tebes ba iha prevensaun violensia bazeia ba jeneru iha Timor Leste liu husi divulgasaun ba informasaun sira neebe media sira halo loron-loron. Informasaun neebe loos no kredivel sei fo impaktu diak ba iha muda ema nia atetude ka hahalok.

Elvina hatutan, formasaun ida nee sei foku ba iha media online sira, tanba dala barak violensia bazeia ba jeneru online nuudar problema seriu ida neebe ezije atensaun no asaun ema hotu nian, nunee presiza hasae konhesimentu media online sira atu divulga informasaun iha kanal ka plataforma online neebe uza media sosial hodi promove respeitu malu no hadook aan husi violensia sira. Nunee mos Formasaun ida nee alina ho kompromisu Timor Leste nian iha Planu Asaun Nasional Violensia Bareia ba Jeneru faze datoluk ho durasaun tinan 10 (2022-2032), liu-liu iha pilar 1 kona-ba Prevensaun Violensia Hasoru Feto no Labarik-Feto, iha estrategia 2 koalia kona-ba Muda komunidade sira-nia atitude ka hahalok hodi prevene violensia.

Neebe mensiona papel media sira nian atu Haforsa mensajen pozitivu kona-ba relasaun saudavel no fahe kbiit liuhusi radiu, midia imprimi, no plataforma midia sosial ho intensivu liuhusi uza metodu kreativu hanesan kampana online, animasaun, talkshow hodi hatudu ezemplu normas sosial neche pozitivu no suporta igualdade.

Nia haktuir tan katak, formasaun nee importante tebes, tanba kuandu sai ona vitima no sobrevivente, nia mos presiza protesaun no presiza informasaun neebe sensivel. No oinsa enkoraja ema seluk atu hatoo keixa ba krimi neebe akontese ba sira iha moris loron-loron.

Nunee mos TAF-Nabilan, Xylia Ingham dehan, media nia papel importante tanba liu husi media mak ema hatene saida mak jeneru no inkluzaun. Tanba nee ohin fahe informasaun kona-ba jeneru no inkluzaun nian ba jornalista atu oinsa mak bele sensivel ba reportajen.

“Maibe ita bele dehan diak ona, tanba ita haree media bainhira publika sai notisia la dehan feto mak sala,” dehan nia.

Nunee mos Prezidente Konselhu Imprensa (KI), Otelio Ote husu ba jornalista sira atu tau atensaun ba asuntu ida nee, tanba ida nee importante ba media sira iha terenu, jornalista tenke tau atensaun ba asuntu ida nee.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *