AMBENO, STLTIMORLESTE.com – Parseria Hametin Dezenvolvimentu Suku no Administrasaun Munisipiu (PARTISIPA) husi Governu Australia ho Governu Timor Leste liu husi Diresaun Nasional Regulador Aqua no Saniamentu (DNRAS), apoiu treinamentu tekniku Padraun Prosedimentu Operasional (PPO) ba kompanhia sira neebe serbisu iha area perfurasaun bee nian, neebe servisu besik ho Servisu Aqua no Saneamentu (SAS) nomos Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS), iha Rejiaun Administrativa Espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA).
Tuir Enjenheiru MST PARTISIPA (Australia) responsavel ba Munisipiu Dili no Oekusi Sr. Abilio Rolando Neto ba STL iha Salaun treinamentu Noeliku iha Padimau kapital Oekusi, Suku Costa, Postu Administrativu Pantemakassar RAEOA, Tersa (03/06/2025) katak, objetivu husi formasaun ida nee mak atu sosializa ka habelar informasaun liga ba Padraun Prosedimentu Prosedura ba perfurasaun bee posu nian.
PARTISIPA apoiu Diresaun Nasional Regulador Agua no Saneamentu (DNRAS) no antes nee ho naran Autoridade Nacional Agua no Saneamento, Instituto Publiku (ANAS.IP) hodi Asegura ezekusaun polítika nasionál iha área rekursu bee hodi garante ninia jestaun ne’ebé sustentavel no integradu atravesa kria padraun ida ne’e nune’e garantia funsionamentu bee posu ba tempu naruk.
“Partisipante neebe tuir formasaun ida nee husi kompanhia lokal sira inklui kolega sira SAS ho PNDS, oinsa hasae sira nia kuñesimentu liga ho prosesu servisu perfurasaun posu nian tuir koridor padraun tekniku neebe lolos, tanba ida nee nudar padraun nasional, antaun laos PNDS ho SAS deit mak uza maibe entidade hotu ba nati tuir hodi asegura kualidade servisu perfurasaun nomos bele mitiga risku no failansu sira neebe mosu iha futuru oin mai” dehan MST Enjenheiru, Abilio Rolando Neto iha loron Segundu fo treinamentu ba emprezariu, SAS no PNDS iha Oekusi.
Nia dehan, formasaun ida nee halao durante loron 4 ho ninia sesaun lubuk ida, liga ba servisu perfurasaun. Antes halo perfurasaun tenke iha uluk koordenasaun, tanba serbisu perfurasaun nee laos halo tuir idak idak nia hakarak no maneira, maibe idane presiza kontrolu masimu husi parte governu hanesan DNRAS neebe sai hanesan regulador hodi observa no akompana nunee bele evita risku no failansu sira (Ezemplu risku ba futuru mak bainhira fura arbiru iha fatin-fatin ho livremente mak nia impaktu elevasaun rai sei tun husi tasi, nomos failansu sira mak fura la hetan bee, mesmu hetan bee maibe bee ne foer no hetan kontaminasaun nsst..), Entaun servisu koordenasaun nee inisiu kedan iha neeba hahu husi nivel munisipiu too nasional. Antes halo servisu perfurasaun ba bee, presiza iha proposta ba DNRAS nune’e hatutan ba iha Institutu Geologia IG-TL nasional hodi halo estudu geofizika ho simulasaun geolistrik, sira maka iha ekipamentus nee, sira halo analiza dadus depois pasa fali rezultadu analiza geolistrik ba DNRAS depois pasa tutan ba iha ministerio relevante ka entidades neebe mak atu halo servisu ba perfurasaun bee posu nee rasik (rezultadu nee mak sai informasaun hodi autorija atu kontinua halo servisu perfurasaun).
“Ba pasu perfurasaun nian, ita haree ba area sira neebe maka identifikadu husi simulasaun geolistrik area nee tenki luan no livre hodi halo mobilizasaun ba ekipamentus no materiais sira iha fatin refere tamba persija halo instalasaun armajen inklui ekipamentus pezadus balun neebe mak suporta durante iha servisu perfurasaun nee rasik. Parte Tekniku nian sei hare liu ba inspesaun ba spesifikasaun materias sira neebe uja ba instalasaun iha posu liga ho pump setting no screen (Screen ne hanesan filtru iha kanu PVC).
Materia seluk mak servisu perfurasaun kondutor, haree husi spesifikasaun rai, sei ita halo perfurasaun maka rai nee monu hela deit entaun ita tenke uza perfurasaun kondutor ho klean ajusta tuir kondisaun atual rai neebe mak monu, maibe depende mos husi kondisaun rai iha terenu. Depois de kuak kondutor mak kontinua ho pilot Hole ka kuak temporariu, pelumenus halo ho mata bor 3 inchi too klean tarjetu depois kontinua ba simulasaun logging hodi rekolla dadus estrutura no klasifikasaun rai iha kuak perfurasaun nia laran.
L Bazeia ba dadus logging mak bele iha referensia hodi halo instalasaun cashing hotu define fatin ba screen no instala bomba iha klean metru hira. Entaun dadus logging nee mak importante teb-tebes. Tanba nee durante servisu perfurasaun neebe mak ita nia kompanhia sira halo, sira la halo simulasaun logging tanba laiha aparelu ou ekipamentus refere. Depois de instalasaun hotu ona persija halo Pumping Test durante loron 2 ka 3 bazeia ba tarjetu ka nesesidades hodi hetan debitu bee posu hodi dezena makina bomba elektriku. Tanba nee objetivu husi formasaun ida nee, ita hakarak habelar ba sira katak ida nee importante para kompanha sira presiza halo, hodi asegura perfurasaun ninia kualidade no kuantidade husi bee nee rasik,” dehan nia.
Iha formasaun kona-ba perfurasaun bee, ikus liu kona-ba ninia finalizasaun, bainhira halo instalasaun hotu ona, presiza hamoos posu, depois monta ninia name plate (Informasaun pergfurasaun), mak klean husi posu perfurasaun, debitu bee posu, kompanha nia naran no data perfurasaun. Nunee bainhira entrega posu refere ba nain ka ministeriu relevante sira pelu ao menus bele hafasil no kontinua dezenvolve ka konstrui sistema ho kombinasaun ba sistema gravitasaun hodi distribui ba komunidades benefisiariu sira bazeia ba planu dezenu tuir kalkulasaun tinan hira tuir mai.
“Servisu perfurasaun, sei karik ita la kontrola ho didiak no ho livremente ema atu fura bee iha fatin-fatin, ninia impaktu nee ba elevasaun tasi bele aas liu husi rai ka ilha nebee ita hela. Bainhira udan monu rai mak sei hamosu inundasaun neebe ita labele kontrolu, entaun bazeia ba ida nee mak DNRAS eziste para atu kontrolu ba servisu neebe mak liga ho perfurasaun,” dehan nia.
Tanba nee antes halo perfurasaun ba bee iha rai okos, tenke halo proposta lai, depois analiza hodi hatene merese ka la merese atu halo perfurasaun, ida nee kompetensia masimu husi DNRAS.
Iha oportunidade hanesan, Constancio Taela nuudar tekniku husi SAS Oekusi dehan, liu husi formasaun ida nee, sei aumenta sira nia kunhesimentu, liu-liu ba perfurasaun bee.
“Liu husi formasaun ida nee, bele aumenta ami nia kunhesimentu kona ba perfurasaun bee, entaun saida maka ami seidauk hetan iha ami nia area, liu-liu kona ba perfurasaun, entaun ida nee aumenta tan ami nia kunhesimentu kona ba makina perfurasaun nian nunee mos material saida maka ita uza iha perfurasaun ninian,” dehan nia.
Ba futuru, ba kompanhia sira neebe maka hakarak halo perfurasaun bee, hakarak ka lakohi parseiru SAS ho kompanhia neebe maka hetan projetu, tenke hetan lisensa husi SAS maka foin halo perfurasaun, nunee tenke priense rekezitus hirak neebe estabelese ona husi DNRAS, nunee SAS halo akompanhamentu no akonselamentu hodi nunee labele fo risku ba futuru ilha monu.
Tuir observasaun STL iha loron Segunda treinamentu nee partisipantes sira mai husi kompanhia, Funsionariu Tekniku SAS no PNDS Oekusi, entuziasmu tebes hodi tuir formasaun nee iha aula treinamentu Noeliku -Padimau kapital Oekusi.
(jos)