DILI, STLTIMORLESTE.com – Pasiente kontinua preokupa ho stok aimoruk balun laiha no falta iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) no sentru saude sira, bainhira ba halo konsulta labele simu aimoruk kompletu ba sira nia moras no tenke hasai osan hodi sosa rasik iha apotik sira, tanba aimoruk iha hospital laiha.
Pasiente Ingrasia Soares hatete, nia senti moras iha kakorok, mear no isin manas mak mai konsulta iha Sentru Saude Formosa nian. Depois konsulta hotu mediku fo reseita aimoruk oin haat ka lima hanesan nee, maibe too iha farmasia sira fo deit oin rua, sira seluk nee haruka nia sosa rasik iha apotik sira.
“Ita nee povu kiik laiha osan mak labele ba konsulta iha klinika privadu sira, tanba nee mak ita mai forma sedu no hein kleur iha sentru saude publiku sira hodi bele konsulta ho mediku sira hodi hetan netik aimoruk ruma para bele kura ita nia oras nee. Maibe bainhira konsulta hotu, too foti aimoruk mak sira dehan aimoruk ida nee hotu, no haruka ita ba sosa rasik iha apotik. Rona ida nee halo ita nia laran nee susar tebes. Ami povu kiik laiha osan mak mai konsulta iha hospital publiku nian nee para bele hetan netik aimoruk ho gratuitu,” dehan nia ba STL iha Acait, Tersa (30/06/2026).
Nia sujere ba sentru saude sira atu aumenta stok aimoruk neebe falta no mamuk, hodi responde ba nesesidade pasiente sira nian. Hadia mos sistema atendimentu tanba dala ruma pasiente sira hein kleur antes halo tratamentu, aumenta mos ekipamentu mediku atu servisu saude bele lao lalais ho diak liu tan.
Nunee mos Pasiente Asili da Costa katak, husu ba HNGV atu aumenta stok medikamentu neebe hotu no mamuk, atu nunee bele responde ba nesesidade povu kiik no pasiente sira neebe halo tratamentu iha fatin nee. Ful-fulan sempre mai halo tratamentu no kontrola moras ho mediku sira, maibe medikamentu nee mak sai problema, tanba bainhira simu sempre falta id aka rua tanba stok aimoruk laiha.
Fulan-fulan hau sempre mai halo kontrola hau nia moras ho dotor espesialista psikiatria iha ospital nee ho diak los, maibe sempre hasoru problema mak iha medikamentu nian. Mediku fo reseita oin 3 no 4, too iha fatin simu aimoruk sempre falta ida ka rua. Problema nee hau hasoru iha fulan 3 tutuir malu ho situasaun hanesan nee hela deit, tanba sira sira dehan aimoruk oin ida no rua nee agora stok hotu, depois semana ida bele mai chek fali. Maibe depois semana ida mai fali, aimoruk refere nafatin laiha,” dehan nia.
Nia hatutan, husu ba estadu no governu atu bele hadia no rezolve stok aimoruk iha HNGV no sentru saude sira hotu, para nunee bele responde pasiente sira ho diak. Bainhira nasaun ida lao ba oin ho diak, nia emar sira tenke ho kondisaun saude mos diak. Sekuandu nia ema sira ho kondisaun la saudavel, nasaun sei la lao ba oin.
Entertantu Diretor Ezekutivu HNGV, Nuno Vital Soares katak, administrasaun ospital sei kontinua mellora diak liutan iha atendimentu ekipamentu sira. HNGV mos hetan aimoruk husi INFPM hodi asegura pedidu ba tinan ida nee nia laran.
“Ita boot sira hatene katak, ami mos hetan aimoruk husi INFPM, entaun ami ho planu kualitifikasaun, entaun ami asegura pedidu ba tinan ida nee nia laran. Tinan ida nee ami sei investe barak iha ekipamentu,” dehan nia.
Nia hatutan, daudaun iha ekipamentu CT Scan foun neebe sei mai tan, atu nunee HNGV bele minimiza ona tranferensia ba rai liur.
(dom)







