PR Lansa Galaria Fotografia Biodiversidade Tasi, Horta Husu Komunidade soe Lixu Tuir Nia fatin

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta lansa Galeria Fotografia kona-ba biodiversidade tasi nia. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta lansa Galeria Fotografia kona-ba biodiversidade tasi nia, iha biban nee Prezidente husu komunidade soe lixu iha fatin.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu bainhira lansa Galeria Fotografia kona-ba biodiversidade tasi iha Palasiu Governu, Tersa (03/06/2025).

Nia hatene, husu komunidade sira labele soe lixu arbiru liu-liu labele fakar iha mota laran, se lae udan tun lalin hotu ba tasi laran.

“Labele soe lixu arbiru liu-liu labele fakar iha mota laran, se lae udan tun lalin tonelada tonelada sira nee ba tasi, tinan hira ona ita koalia ba ida nee, hau lembra hau uluk Ministru Negosiu Estranjeiru halo hau nia programa oan ida rasik, tanba osan la barak kada semana rua Domingu hau lalin labarik oan sira iha Metiout ba foti lixu iha area branka depois sira idak-idak hau fo US$ 1 almosu ho manu kelen ida, nee.mak hau nia programa uluk kedas depois halo programa dala hira,” dehan PR Horta.

Prezidente Republika hatete, semana-semana Governu organiza hamoos lixu iha tasi ibun ho atividade oin-oin, halo ida nee laos deit atu hamoos lixu maibe hanesan ezemplu ida bolu atensaun ba populasaun no joven sira, maibe la rona.

“Ita rona beibeik koalia rai nee ami nia, rai nee ita nia maibe la hadomi rai nee, nee duni hau husu ba labarik joven sira, tanba hau la haree avo katus ferik mak soe lixu nee, liu-liu joven sira, dala ruma halo festa no atividade ruma, atividade desportivu ka kultural iha fatin ruma depois organizasaun rasik la hanoin atu foti tiha lixu nee remata tiha festa ita haree plastiku barak mak soe iha fatin nee, ita duni Timoroan mak fakar veneno ba mota laran no tasi ibun, nee duni ida nee primeiru mensajen deit,” dehan PR Horta.

Prezidente Republika propoin ba Governu atu halo konkorsu ida kada fulan tolu ba aldeia no bairu hodi fo premiu, primeiru premiu, segundu premiu, terseiru premiu.

Uluk primeiru prezidensia halo konkorsu nee Ministeriu Saude partisipa no Ministeriu Edukasaun mos partisipa fo primeiru premiu ba aldeia no suku neebe mos liu hodi bolu fo diploma ida fo mil dolares. Bolu aldeia no suku neebe moos. Ida neebe foer liu simu diploma aldeia no suku nee foer liu.

“Hau nia liafuan mak nee, parabens ba Governu ba Primeiru Ministru no Governu tomak autoridade sira hotu-hotu neebe partisipa iha nee, ita haree took hahu ohin, no laos hahu deit ohin esforsu neebe halo tinan tomak nia laran ita aumenta liu tan edukasaun ba populasaun para labele tesi ai arbiru,” katak Horta.

Iha biban nee Prezidente Republika husu Governu atu aumenta edukasaun iha populasaun nia leet nunee labele tesi ai arbiru, labele oho manu fuik arbiru.

“Primeiru Ministru, sira oho Meta/Laku nee ita laku ten laiha ona, tanba sira oho fali laku nee, tanba dala ruma hau haree sira lori laku husi Remesiu mai meda husi remesiu mai tenta faan iha Dili,” katak Horta.

Prezidente Republika apelu nafatin nunee rai no ilha ida nee bele sai diak 100%, sorte rai nee laiha industria kimika, laiha industria masimidar nia, tanba uluk iha Australia sira iha fabrika masimidar depois fabrika barak depois hamosu lixu barak. Maibe ikus governu tau osan barak sira re-koopera duni, tanba la fasil atu re-koopera koral neebe mate difisil tebes maibe iha Australia sira konsege re-koopera.

Nia husu halo buat hotu prezerva natureza animal sira iha rai maran, prezerva buat hotu-hotu riku soin iha tasi laran.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *