Taur: Politika SEATOU Kruel No Dezumanu

Eis Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Eis Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak konsidera politika IX Governu Konstitusional liu husi Sekretariu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) ba eviksaun hanesan asaun kruel no dezumanu ba povu, tanba Governu rasik laiha planu efetivu hafoin sobu povu nia hela fatin.

“Asaun ida neebe Governu liu husi SEATOU halo nee asaun ida kruel no dezumanu ba nia povu, tanba mai ho planu neebe la ho dignu, sobu, dudu povu nia uma sira iha mota ninin, no estrada publiku sira, ita komprende nee opsaun ida husi Governu, maibe ba hau konsidera nee asaun politika kruel no dezumanu nian,” dehan Eis PR, Taur Matan Ruak liu husi nia aprezentasaun ba eviksaun nian, iha nia rezidensia Farol, Dili, Kuarta (29/01/2025).

Opsaun Governu nian tuir Eis Prezidente Republika nee katak oinsa sobu no dudu komunidade nia uma, maibe laiha kondisaun neebe dignu ba povu, ida nee mak sai preokupasaun boot ba publiku, liu-liu komunidade sira neebe sai vitima ba politika eviksaun ida nee, tanba nee konsidera katak Governu ida nee hanoin mak dezenvolvimentu iha Dili, maibe abandona dezenvolvimentu seluk neebe tuir povu nia nesesidade.

Politika eviksaun nee harahun povu nia nesesidade, rendimentu ekonomia no aspirasaun sira seluk, tanba sobu komunidade nia uma laiha kondisaun diak, hanesan hela fatin, atu orienta labarik sira ba asesu edukasaun, saude laiha, tanba nee konsidera katak asaun no politika ida nee Kruel no dezumanu.

“Ita sempre komprende katak, asaun politika ba programa ida nee atu harii dezenvolvimentu ida neebe nabilan iha sidade, maibe laos liu husi maneira, harii obrigasaun kria eviksaun ba povu sein kondisaun nee, asaun kruel, dezumanu, tanba Governu idak-idak mai ho nia dezafius rasik, maibe diferente tebes oinsa atu servi nia povu ba moris ho pas no estabilidade,” hatete Eis Prezidente Republika nee.

Iha parte seluk, Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgilio Guterres Lamukan dehan, asaun neebe Governu liu husi Sekretariu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) hanesan evikasaun, sobu komunidade sira nia uma ka hela fatin nee violasaun direitus umanus neebe grave tebes.

“Ita obrserva ba despeza administrativu ka eviksaun neebe ekipa Governu lidera husi SEATOU halo ba komunidade sira nuudar violasaun direitu umanu neebe grave, neebe Governu uza forsa hodi hasoru komunidade sira,” katak nia.

Tanba tuir nia, komunidade barak feto no mane, labarik kiikoan sira lakon sira nia hela fatin, entaun problema ida nee sai preokupasaun boot neebe viola lei direitu umanu.

Bainhira atu sobu komunidade nia uma, mezmu kondisaun uma nee grave ka aat, maibe fatin nee sai hanesan komunidade nia mahon fatin iha tempu naruk nia laran, tanba nee atu ba hasai komunidade tenke iha medida atu proteze sira no asegura sira.

Antes nee Jurista Timoroan, Sergio Dias Quintas hatete, durante nee Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta ba keixa ona SEATOU, tanba nia iha direitu tomak atu halo keixa ba Ministeriu Publiku (MP) hodi kontra ba politika eviksaun Sekretariu Estadu halo iha sosiedade.

Tanba lei la proibi maibe autoriza atu PR hatoo keixa ba MP, nuudar sidadaun ka nuudar Xefe Estadu ida, tanba PR Horta iha direitu fundamental neebe konsagra tiha ona iha norma prosesual penal.

“Ita nia PR, lei autoriza atu hatoo keixa hodi kontra asaun membru governu neebe deit mak halo politika la tuir interese estadu, entaun PR iha direitu atu hatoo keixa ba ministeriu relevante, antes nee Xefe Estadu hatoo keixa kriminál ka denunsia kriminl ba MP,” nia realsa.

(EST 1)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *