DILI, STLTIMORLESTE.com — Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM) propoin orsamentu adisionál millaun US$ 345,6 ba implementasaun programa prioridade Governu iha tinan 2027.
Informasaun nee hatoo husi Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, hato’o proposta ne’e iha reuniaun Komité Revizaun Polítika (KRP) ba preparasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2027, iha Auditóriu Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili, Kinta (27/08/2026).
Husi total pedidu adisionál ne’e, US$222 millaun ka 64,3% aloka ba pakote Timor-GAP, enkuantu US$ 123,6 millaun ka 35,7% aloka ba pakote non-Timor-GAP.
Komponente boot ida iha proposta ne’e mak dezenvolvimentu infraestrutura gás downstream iha Natarbora, ho alokasaun US$81,46 millaun, ka 23,6% hosi total pedidu.
Proposta Natarbora inklui planta Gás Natural Liquefeitu (LNG), fasilidade refrijerasaun, infraestrutura petroquímika no marítima, estrada, bee no infraestrutura apoiu seluk, atu dezenvolve área ne’e sai hub industrial.
Dokumentu submisaun orsamentu hatudu katak valór total kontratu ba komponente Natarbora atinji US$118,75 millaun. Maibé, detallu kona-ba ezekusaun orsamentu no montante ne’ebé sei uza iha tinan sira tuir mai seidauk klaru hotu.
Dezenvolvimentu Natarbora integra iha Planu Tasi Mane, ne’ebé Governu planeia uza atu dezenvolve indústria petróleu no gás iha costa-sul Timor-Leste.
Planu ne’e mós liga ho proposta atu lori gás hosi Greater Sunrise ba Timor-Leste no prosesá iha territóriu nasionál.
Dokumentu orsamentu hatudu katak desizaun iha 2027 bele kria kompromisu finanseiru ba períodu 2028 to’o 2031. Komponente sira-ne’e inklui KTJ, Chuditch-2, Greater Sunrise Pre-FEED no dezenvolvimentu, Downstream Natarbora, Tasi Mane, Minerais (MRT), ANP, ANM no IGTL.
Iha tabela proposta, Downstream Natarbora hetan US$81,463 millaun ba 2027, tuir mai Minerais (MRT) ho US$29,994 millaun. Balun hosi estimasaun ba tinan sira tuir mai sei presiza determinasaun tan, ne’ebé dokumentu marka ho “TBC”.
Monteiro hateten montante US$ 345,595 millaun ne’ebé lista iha tabela mak “Pedidu 2027 Deklaradu”. Maibé, balun hosi valor sira sei presiza rekonsiliasaun no klarifikasaun.
Nia subliña katak proposta ne’e seidauk final, tanba sei liu hosi prosesu revizaun polítika no análize antes lori ba Konsellu Ministrus no Parlamentu Nasionál.
Pedidu ne’e mosu iha kontestu Timor-Leste enfrenta dezafiu kona-ba sustentabilidade Fundu Petróleu. Tanba ne’e, Governu buka investimentu iha setór sira ne’ebé bele aumenta retornu ekonomia no rendimentu ba kofre Estadu.
“Ho investimentu ida ne’ebé relativamente boot iha setor ida-ne’e, ami haree katak bele permite Timor-Leste hetan rendimentu barak liu iha futuru, kria atividade ekonómika boot liu no kampu servisu ba povu,” Monteiro afirma.
Nia informa katak preparasaun ba projetu sira iha setor petróleu no gás, inklui Planu Tasi Mane, planta LNG ne’ebé liga ho Greater Sunrise no dezenvolvimentu Chuditch, komesa ona liuhosi atividade Timor-GAP no parseiru sira.
Maibé, projetu hirak ne’e sei hein desizaun final iha fulan sira oin mai, enkuantu proposta orsamentu MPRM kontinua iha prosesu revizaun.
(jos)







