Xanana: Baze Ba Dezenvolvimentu Mak Infraestrutura-Saude-Edukasaun

Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Governu liu husi Konselhu Ministru haree ona katak baze ba dezenvolvimentu mak infraestrutura, saude no edukasaun.

Xefe Governu hatoo lia hirak nee ba jornalista sira, bainhira remata halo enkontru ho Prezidente Republika, José Ramos Horta, iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairo Pite, Dili, Kinta (13/02/2025).

“Horiseik iha Konselhu Ministru haree problema buat balu kona-ba dezenvolvinentu ba ita nia rai, imi hotu kala komprende ona katak iha kedas IV Governu ami define katak baze ba dezenvolvimentu mak infraestrutura, infraestrutura bazika,” Katak PM, Xanana.

Primeiru Ministru dehan, temi infraestrutura koalia kona-ba estrada husi nasionais no rejionais, lokais, rurais, sira nee mak infraestrutura bazika.

“Bazika tanba sa, se ohin loron ita haree dehan katak iha tinan ida mai nee ema mate ona, ema rihun ida ona, nee imi mak hasai ema mate rihun ida, moras sira mai husi foho sira mate iha dalan sira nee hotu, tanba nee ita komprende tanba sa temi infraestrutura, ami buka tenta atu kontinua hanoin ida neebe uluk kedas iha IV Governu ami hasai,” katak PM, Xanana.

Primeiru Ministru dehan, bainhira haree povu no estadu nee lao ho diak iha futuru, no prepara ba futuru mak saude no edukasaun mak baze.

Edukasaun tanba labarik sira ba hotu fali postu, tanba nee presiza haree ba estrada, eletrisidade, bee moos nee importante, se la hadia ema mate, rai nee atu ba neebe, tanba nee baze importante mak saude no edukasaun.

“Baze mak saude no edukasaun, ho ida nee mak ami buka daudaun haree faktores ka kondisoens tolu neebe bele garante katak dezenvonvinentu bele ba too iha area rurais mak estrada, eletrisidade, bee, tanba nee mak mai informa katak buat nee sei lao neineik, tanba ami naton tinan ida ho balun hodi kurizi deit irregularidade sira nee,” katak PM.

Xefe Governu hatete, nia mos informa ba Prezidente katak tinan mai nee Primeiru Ministru sei laiha Dili, sei lao munisipiu hotu para bele haree idea diak liu hodi kurizi planeamentu ba dezenvolvimentu 2026.

“Dala ruma buat neebe besik hela ita nia uma ita dehan ida nee mak urjente, maibe buat neebe dook tiha populasaun nia leet neeba ita mos la lao too iha neeba, entaun dehan ladun urjente, ida nee mak provoka daudaun ona iha ideas hanorin administrador sira, Xefe Suku sira, Postu Administrativu sira hanoin daudaun ona oinsa atu dezenvolve, kuandu mosu Governu lokal sira bele dezenvolve hodi haree ba prioridade,” katak PM Xanana.

Nia afirma, prioridade nee katak haree iha neebe presiza too atus ida bele ezekuta kedas entre nesesidade sira nee mak bele define katak ida neebe dook liu mak prioridade, tanba ema barak liu laos haree deit mak ida besik nee.

Hodi hanorin mos prepara aan ba elesoens laos elesoens dala ida deit konforme preparasaun no kapasitasaun rekursu umanus iha administrasaun, iha finansas iha planeamentu, buat sira nee hotu, munisipiu ida buat nee mosu ona eleisoens iha neeba. “Maske neineik maibe beibeik, beibeik ho diak laos beibeik ida ita halo maibe beibeik ho diak,” katak Xanana.

Xanana hatutan, presiza hadia estrada no eletrisidade too iha area rurais, no presiza mos iha mediku hodi halo tratamentu ba komunidade neebe hela iha area remotas, no presiza mos prorefores hodi hanorin estudante no seluk tan.

“Sei halo vizita ba família lao haleu, balu iha hela klinika, se mak moras bele ba iha neeba sira seluk lao liu-liu koalia kona-ba feto isin rua parteira sira akompanha, ba too aldeia ida feto nain 5 mak isin rua entaun parteira sira too iha neeba haree akompanha hodi hadia buat ruma, agora seidauk lo-loos maibe iha ona planu ida ba dijitalizasaun ba buat sira nee hotu, nunee doutor no enfermeiru iha fatin ida mak dehan moras nee hanesan nee oinsa komunika ba malu, kuandu labele ona haruka ba hospital referal,” katak nia.

Nia hatutan, tinan ida nee lao daudaun ona no problema boot ida mak hotu-hotu ezije tanba rai fraku tebes no ladun solidu, kuandu temi solidu nee kompara hanesan subaun ho karimbala, tanba Karimbala atu halo nusa udan mai tun hotu, fatuk monu lori rai barak maibe iha Subaun laiha rai forte. Iha fatin balu rai fraku no fatin balu rai forte, ida nee problema kona-ba estrada.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *