Timor Oan Faan iha Xina Nia Baranda, Estranjeiru Goza Moris iha Uma Laran

Foto: STL/Carme Ximenes

DILI, STLTIMORLESTE.com – Realidade terrenu kona-ba dezigualdade ekonomia iha kapital Dili sai mos nuudar kestaun neebe preokupante tebes. Relidade terrenu ida nee hatudu momos oinsa negosiante lokal Timor oan tenke buka espasu klot hodi faan iha Xina nia baranda, enkuantu negosiante estranjeiru sira goza moris ho seguru hodi domina negosiu iha Díli laran.

Tuir observasaun jornalista STL iha terrenu haree katak, durante nee negosiante Timor oan barak mak uza fali baranda, loja sira neebe nain husi sidadaun estranjeiru liu liu Xina, hodi faan sira nia sasan. Ida nee akontese tanba falta espasu neebe dignu, no tauk husi operasaun Polisia Munisipal Díli, neebe halo kontrolu makas iha trotoar oin.

Iha disparidade ekonomika ida nee, hatudu negosiante Xina domina fatin estratejiku sira ho kbiit neebe boot. Sira laos deit iha uma laran neebe malirin ho AC no naroman husi lampu kores, sira mos domina trotoar iha sira nia oin. Situasaun nee hamosu sentimentu disriminasaun iha povu nia leet, neebe sente katak sira sai fali refujiadu ekonomia iha nia rai rasik.

Tanba sa Lei orden publika nee makas deit ba negosiu kiik Timor oan nian, maibe taka matan ba sasan loja boot nian neebe dala ruma okupa trotoar, ida nee laos ona kestaun sidade moos, maibe kestaun dominasaun kapital.

Realidade mak estranjeiru iha laran, Timor oan iha liur, nee hatudu katak invazaun ekonomia lao makas tebes. Bainhira rai nain sira labele ona kompete iha fatin estratejiku, sira nia kbiit sosa no faan sei mate neneik. Se Governu la proteje negosiante lokal sira, aban bain rua Timor oan sira sei sai atan hodi hakruuk iha ema seluk nia uma oin, no lakon dignidade iha nia rain rasik.

“Justisa sosial neebe ita mehi iha tempu funu nian, laos atu haree ita nia ema sira duni sai ba ninin, hodi fo fatin luan ba ema estranjeiru halo negosiu ho livre,”dehan Akademista UNTL, Pedro Soares ba STL, iha Kaikoli, Dili, Segunda (13/04/2026).

Akademista nee mos husu ba governu atu kria fatin neebe dignu ba negosiante lokal sira iha sentru sidade, laos soe ba foho ninin ka Xina nia baranda. Nunee mos verifika legalidade estranjeiru sira neebe goza hela liberdade negosiau iha fatin publiku balu.

Maibe bainhira ukun nain sira kontinua lori orden publiku hanehan rai nain, hodi proteze deit kapital boot mak nasaun ida nee lakon ona funu ba dignidade.

Tanba Timor oan sira la husu fatin gratuita, sira husu deit espaun neebe hanesan hodi hamriik metin iha sira nia rai rasik.” Labele husik baranda nakukun nee sai fali futuru ba ita nia jerasaun, enkuantu ema seluk mak goza moris iha ita nia uma laran,”hatete Pedro.

Entretantu Negosiante Lokal ho naran , Tia Mariana Martins hatoo nia lamentasaun,” Ami tenke husu fatin iha sira nia baranda hodi bele faan uituan. Ami subar subar aan fali hanesan naokten, enkuantu sira iha loja laran goza moris ho seguru,” dehan Tia Mariana.

(car)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *