Lei Seguransa Sibernétika Sei Prosesu Hela

Ministru Justisa (MJ), Sergio Hornai. (Foto: STL/Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Prosesu elaborasaun lei Seguransa Sibernétika iha Timor-Leste sei lao hela. Ministru Justisa, Sergio Hornai hatete katak lei kona-ba seguransa sibernétika, protesaun dadus pesoál no krime sibernétika sei presiza iha komplementaridade ho lejislasaun seluk, inklui Kodigu Penal.

Ministru Justisa hatete, seguransa sibernétika iha ligasaun besik ho uza internet no dadus, tanba atividade dijitál sira interliga malu.

“Ita koalia konaba lei seguransa sibernetika nian, wainhira ita boot sira loke internet ita boot sira koalia konaba dadus, nee iha ligasaun ba malu, hau lakohi halo definisaun ba ida nee, ita boot sira hatene rasik, neebe ita lao hela,” dehan Ministru Justisa, Sergio Hornai ba jornalista sira iha Kaikoli, Kinta (27/08/2026).

Iha sorin seluk, Jurista Alexandre Corte Real konsidera katak Timor-Leste presiza kria no aprova lei sibernétika ho lalais, liuliu atu regula atividade online, inklui jogu online.

“Urjente halo lei sibernetika ida nee pasu primeiru, no lei nee hatudu konaba nia sansaun tenke forte, kuandu lei nee iha ho nia sansaun forte ema sei la halo tan ida nee,” dehan jurista Alexandre.

Nia hatutan katak, iha nesesidade atu estabelese lei sibernétika ne’ebé klaru, tanba deit koalia verbalmente la sufisiente atu bandu ka kontrola atividade sira ne’ebé bele viola lei.

“Presiza duni estabelese lei sibernetika, no lei nee mos iha ema oituan deit mak hatene, tanba nee koalia ho ibun deit labele bandu ema ho lei mak bandu ema.”

Alexandre mos hatete katak, medida ne’ebé Tribunal aplika no prosesu investigasaun presiza iha baze legal ne’ebé klaru, hodi garante katak ema ne’ebé suspeitu komete krime bele lori ba julgamentu tuir lei.

Reforsa, sansaun neebe Tribunal aplika seidauk klaru, depois kaer sira mai investiga aplika medida, atu lori sira ba iha julgamentu tenke iha lei baziku forte maka foin julga sira. Ho situasaun ida nee tenke estuda konaba ita nia frakeza iha neebe, atu hadia tiha ita nia frakeza nee.

Alexandre konsidera katak aprovasaun lei sibernétika importante atu prevene no kontrola atividade online ne’ebé aumenta iha tempu ohin loron.

Profunda, kria lalais lei sibernetika se lei nee la iha bele kaer tiha balu maibe iha tinan oin bele komesa fali, ema sira halo ida nee konesementu klean. Atu halo prevensaun kria lei sibernetika atu kontrola aktu sira nee, no bele deteta.

Nia mos alerta katak ema estranjeiru ne’ebé tama Timor-Leste bele estuda situasaun no limitasaun legal iha país, inklui medida ne’ebé Tribunal bele aplika.

Akresenta, sidadaun neebe tama mai iha Timor sira estuda hotu ona ita nia situasaun, no mos ita nia lei neebe iha, no medida neebe Tribunal aplika mos labele liu husi ida nee, tanba ita nia lei klaru seidauk iha, no ita nia lei penal mos la koalia konaba sibernetika. Tanba nee iha ona lei sibernetika maka foin bele regula sira, no kria lei nee maka iha solusaun.

Alexandre dehan lei sibernétika presiza aprova iha nivel Governu no Parlamentu, hodi iha regra klaru atu kontrola no deteta atividade online ne’ebé sai liu husi padraun legal.

“Lei sibernetika tenke aprova atu ita bele kontrola buat sira ohin loron nee livre demais liu hanesan mosu jogu online nee, se mak atu halo lei nee ba iha Konsellu Ministru no Deputadu sira. Se iha lei nee iha regra hodi kontrola bele detekta ema nee fora de estandar,” dehan nia.

Nia konsidera katak, falta kontrolu legal bele halo atividade hanesan jogu online kontinua no aumenta risku ba sosiedade.

“Tanba se lei la ita sofre ohin loron jogu online lao, halo detensaun ba ema rai liu barak, tanba falta de kontrola atu kontrola nee tenke iha lei maka utiliza atu kontrola, kuandu lei iha ona sansaun forte ema mos dada an ona husi aktu nee.”

Enkuantu, jurista Sergio Dias Quintas hatete katak Timor-Leste agora hasoru ona kazu sibernétiku ne’ebé involve teknolojia dijitál no ema estranjeiru, inklui kazu ne’ebé konhesidu ho naran Scamming Call Centre.

Nia konsidera modus operandi hirak ne’e hanesan ameasa séria tanba involve natureza krime organizadu transnasionál.

“Ohin loron ita hare dadaun iha Timor Leste kazu ho naran Scamming Call Centre, ho modus operandi uza teknolozia dizital aktualizadu neeebe involve ema estranzeiru ho maneira halai liu ho natureza krime organizadu transnasional, krime hirak ho nia tipu perigozu tebes ba nasaun Timor Lesta nia vida, tanba nee maka Timor Leste laos kombate krime hirak nee ho Kodigu Penal deit, maibe prezia mos halo lezislasaun espesial hodi prevene no kombate krime sira nee.”

Sergio dehan, tempu ona ba Timor-Leste atu kria lejislasaun espesial kona-ba krime sibernétika no buka apoiu internasionál.
“Hau nia hanoin tempu to ona para Timor-Leste halo lezislasaun espesial konaba krime sibernetika, estadu Timor Leste presiza husu tulun ba Conselho de Europa para azuda no harmoniza lezislasaun sobre Cybercrimes,” dehan Sergio.

Nia hatutan katak apoiu husi Conselho da Europa bele fasilita Timor-Leste atu adere ba Konvensaun Budapest kona-ba krime sibernétika.

“Wainhira ita hetan tulun husi Conselho de Europa bele fasilita Timor Leste adere ba konvensaun internasional ho naran konvensaun Budapest, tanba pais CPLP neebe maka seidauk ratifika konvensaun Internasional nee hanesan Angola, Mosambique, no Timor-Leste restantes ratifika tiha ona.”

Sergio subliña katak konvensaun ne’e importante ba Timor-Leste, liuliu atu hametin mekanizmu prevensaun no kombate krime informatiku, inklui Scamming Call Centre.

“konvensaun nee importante ba Timor Leste para bele halo prevensaun, no kombate Krime informatiku hanesan Scamming Call Centre,” nia hakotu

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *