DILI, STLTIMORLESTE.com — Labarik liu 7.000 hetan ona apoiu liuhusi programa CHANCE-TL iha Baucau no Aileu, ho apoiu Reinu Unidu, Governu Timor-Leste no UNICEF.
Timor-Leste, UNICEF no Reinu Unidu kompleta ona programa Community Health, Nutrition and Childcare Enhancement in Timor-Leste (CHANCE-TL), ne’ebé fó énfaze ba hametin servisu nutrisaun bazeia ba komunidade.
Health Adviser no Head of Health iha Embaixada Reinu Unidu ba Indonézia no Timor-Leste, Julia Takashi Robertson, hatete programa ne’e fó atensaun espesífika ba problema wasting no stunting iha labarik, ne’ebé sai nafatin dezafiu iha Timor-Leste.
“Liu husi projetu ida-ne’e, ami konsege atinji diretamente labarik hamutuk liu 7.000. Ami mos fó formasaun ba grupu apoiu inan 112 no profisionál saúde 86 atu fó koñesimentu no abilidade nesesáriu,” dehan Julia ba jornalista sira iha Kampu UN, Kaikoli, Kinta (27/08/2026).
Nia esplika, CHANCE-TL la’ós programa nasionál ne’ebé kobre Timor-Leste tomak, maibé projetu ida atu teste no aprende abordagem diferente hodi responde ba problema nutrisaun no haree oinsá bele influensia no hadi’a sistema.
Projetu ne’e hala’o iha munisípiu Baucau no Aileu no agora remata iha área sira-ne’e. Maibé, tuir Julia, rezultadu, evidénsia no aprendizajen hosi projetu sei uza atu kontribui ba hadi’a sistema nutrisaun iha nivel nasionál.
Nia subliña katak resposta ba malnutrisaun presiza kooperasaun husi Ministériu sira, nivel governu hotu, komunidade no família, inklui inan-aman no avó-avô sira.
“Ita presiza Ministériu hotu servisu hamutuk. Ita presiza nivel governu oioin, komunidade, avó sira no avô sira. Ita presiza mane sira atu fó apoiu ba sira-nia feen no bebé,” dehan nia.
Ministru Dezenvolvimentu Reinu Unidu ba Indonézia, Peter Rajadiston hatete, sistema, evidénsia no kapasidade lokál ne’ebé harii liuhusi CHANCE-TL fó fundasaun forte ba Timor-Leste atu kontinua hadi’a rezultadu nutrisaun.
Nia dehan, esforsu ne’e importante atu fó oportunidade ba labarik hotu-hotu atu moris ho saúde di’ak, dezenvolve sira-nia kapasidade no atinji potensialidade tomak.
Diretur Ezekutivu Konsellu Nasionál ba Seguransa no Soberania Alimentár no Nutrisionál Timor-Leste (CONSSAN-TL), Komar Mendonça, hatete CHANCE-TL fó apoiu ba diálogu nasionál kona-ba reforsu sistema ai-han no hadi’a dieta ba labarik durante períodu importante loron 1.000 dahuluk.
Nia hatete, programa ne’e mós hadi’a estratéjia referál entre komunidade no servisu saúde, hametin kolesaun dadus nutrisaun no kria evidénsia foun atu apoia planeamentu no polítika.
“Projetu CHANCE fornese ona ita-nia servisu nasionál atu responde ba malnutrisaun. Evidénsia no lisaun husi projetu ne’e tenki kontinua orienta ita-nia polítika, investimentu no asaun sira atu asegura futuru saudável liután ba labarik hotu-hotu,” dehan Komar.
Tuir nia, maski Timor-Leste halo ona progresu iha tinan hirak liubá, malnutrisaun labarik sei sai obstákulu boot ba saúde, aprendizajen no oportunidade sira iha futuru.
Reprezentante UNICEF Timor-Leste, Patrizia DiGiovanni, hatete programa ne’e hatudu katak bainhira komunidade iha koñesimentu no apoiu ne’ebé loos, labarik sira bele hahú moris ho saúde di’ak liután.
“Liuhusi hametin servisu nutrisaun komunitáriu no hamosu evidénsia importante atu proteje labarik vulnerável liután, ami apoiu ona harii fundasaun ba mudansa ne’ebé sei fó benefísiu ba labarik no família sira,” dehan Patrizia.
Iha nível komunidade, Koordenadora Grupu Suporta Inan (GSI) Ossu, Desima Deiolinda Monteiru Dias, hatete GSI sai hanesan apoiu importante ba servisu saúde iha postu, suku no aldeia.
Nia hatete, membru GSI la iha formasaun profisionál iha siénsia saúde, maibé sira halo servisu tuir matadalan no formasaun ne’ebé simu hosi servisu saúde.
Atividade GSI inklui fó koñesimentu kona-ba nutrisaun ba labarik hosi idade zero to’o tinan lima, inan isin-rua no inan ne’ebé fó susu.
“Alende ami fó formasaun no koñesimentu kona-ba nutrisaun, ami mos ajuda komunidade sira ne’ebé moras no fó dalan ba sira atu halo tratamentu iha sentru saúde sira,” dehan Desima.
Nia hatete, hosi 2024 to’o 2025, GSI mos halo vizita uma-ba-uma atu rekolla dadus kona-ba situasaun komunidade.
Maski membru GSI sira la simu saláriu, maibé hetan apoiu pulsa, sira kontinua halo servisu tanba komunidade balun seidauk hatene dalan loos atu asesu ba konsulta, prevensaun no tratamentu malnutrisaun.
Ho remata programa CHANCE-TL, Governu Timor-Leste, UNICEF no Reinu Unidu reafirma kompromisu atu kontinua harii rezultadu ne’ebé hetan ona, hodi asegura labarik hotu-hotu iha asesu ba nutrisaun, kuidadu no apoiu ne’ebé presiza.
(dom)







