Estadu No Igreja Haksolok Simu Preladu Nain 3

DILI, STLTIMORLESTE.com – Estadu no Igreja Katolika Timor Leste hamutuk ho povu haksolok hodi simu restu mortais preladu nain tolu (3) husi Portugal too mai Timor Leste.

Bainhira Restu mortál Preladu Katóliku na’in tolu, hanesan Bispu Jaime Garcia Goulart, Bispu José Joaquim Ribeiro no Monsenhor Martinho da Costa Lopes, to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Dili, iha Tersa, 1 Setembru 2026, atu hamutuk ho restu mortál Bispo Alberto Ricardo da Silva iha programa komemorasaun nasionál no relijioza simu direita husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta, membru Governu, Lider Igreja Katolika no povu doben Timor Leste.

Iha biban ne’e Arsebispu Arkedioseze Dili, Dom Virgilio Kardeal do Carmo da Silva, SDB liu husi nia diskursu iha Aeroportu Intermasional Nicolau Lobato, Komoro, Tersa (01/09/2026) hatete, ho haksolok ohin simu hikas preladu sira.

“Molok hahu diskursu konvida parte hotu mai hamutuk ho hau aktu publiku de rekonsiliasaun eklejial no rekonsiliasaun nasional ba ita nia doben saudozu Preladu sira ne’e, molok ita liu ba Esplanada Tasi Tolu. Mai ita hamutuk hakruuk ho hakneak hodi husu perdaun,” dehan Arsebispu.

Rai santa Kruz sai santa Maria, Timor oan hori uluk horiwain dame nain, saudozu Preladu sira ohin mai sama hikas rai santo ida ne’e, hodi hasae fali Timoroan sira no simu ho ksolok no domin ho fuan agradese nia.

“Saudozu Preladu sira imi mak ahi oan klibur ahi oan kibu kibu ne’ebe lakan ona hodi haroman ona ami atan sira iha nakukun laran, imi mak esperansa iha tempu ne’ebe susar ho terus laran simu ba ami nia lian todan monu ain nia ne’e, molok imi tama fali hodi sama rai ida ne’e ami hamutuk iha ne’e hakruuk ho hakneak husu perdaun, ba Bispu Jaime Garcia Goulart, Bispu José Joaquim Ribeiro no Monsenhor Martinho da Costa Lopes ho hahalok morok ne’ebe ami ema rai sira nia hatodan ona ba imi, ho liafuan todan ne’ebe hasai ona ba imi ho naksalak sira ne’ebe uluk halo ona ba imi no halo imi haturuk ona matawen, hakanek ona imi nia fuan ami husu perdaun no husu deskulpa,” katak Dom Virgilio.

Kardeal hatete, lalehan nakloke rai simu nia fuan husi ema fuan naksalak nia ho klamar santo sira simu ba lian todan monu ain nia ne’e, husu perdaun no husu deskulpa. Timoroan hotu husu deskulpa.

Alende ne’e Dom Virgilio hatete preladu nain tolu ne’ebe ohin simu nia restu mortais laos partense deit ba igreza maibe sira partense ona ba rai no povu Timor nia, iha momentu nakukun iha istoria luta nia sira sai ona ona lian ba lian laek sira no sira hamriik metin ba ema ne’ebe terus no susar.

Nune’e mos Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial Expedito Dias Ximenes sente haksolok bele simu hikas preladu nain tolu nia restu mortais iha Aeroportu Dili. Ne’ebe simu husi parada Militar no entrega direita husi Governu ba Igreza depois remata sei kontinua halo prosesaun husi Aeroporto Dili ba Tasi Tolu Dili.

Nune’e mos Governu no Konferénsia Episkopál Timorense (KET) organiza serimónia ofisiál simu no fó omenajen ba Preladu na’in haat, nu’udar forma ida hodi rekoñese sira-nia servisu pastorál, sakrifísiu no kontribuisaun ba Igreja Katólika, povu no istória Timor-Leste.

Restu mortál Bispu Jaime Garcia Goulart, Bispu José Joaquim Ribeiro no Monsenhor Martinho da Costa Lopes translada hosi Portugal mai Timor-Leste, enkuantu restu mortál Bispo Alberto Ricardo da Silva translada hosi Rate-Maloa, Dili. Restu mortál na’in haat sei hamutuk iha programa komemorasaun no sei hakoi iha Katedrál Dili.

Sekretariu Estadu hatete, restu mortál Preladu na’in tolu hosi Portugal to’o iha aeroportu tuir oras tuku 13:30 Komisaun Organizadora Governu hamutuk ho povu Timor-Leste simu sira ho parada militár antes transporte restu mortál ba fatin serimónia.

Iha serimónia ne’e, sei hala’o mós asinatura dokumentu entrega restu mortál entre Komisaun Organizadora Governu no Konferénsia Episkopál Timorense. Depois, sei iha liafuan badak hosi reprezentante Governu no KET, antes restu mortál sira transporta hosi aeroportu ba Esplanada Tasi Tolu.

Programa komemorasaun ne’e uza lema “Retratu sira Fiar nian no Memória Eterna Igreja nian no Timor-Leste nian: Selebra Patrimóniu no Sakrifísiu Ita-nia Preladu Doben sira-nian”, hodi fó énfaze ba legadu espirituál, istóriku no nasionál Preladu na’in haat.

Programa sei kontinua iha 3 Setembru iha Manatuto, ho omenajen espesiál ba Monsenhor Martinho da Costa Lopes. Iha serimónia ne’e, Governu sei fó naran Ponte Manatuto tuir naran Monsenhor Martinho da Costa Lopes, ho inaugurasaun plaka komemorativa no bênsaun ponte. Prezidente Repúblika José Ramos-Horta sei halo intervensaun iha eventu ne’e.

Monsenhor Martinho da Costa Lopes sai figura importante iha istória Timor-Leste, tanba nia defende direitu, dignidade no interese povu Timoroan, no hato’o sofrimentu povu ba públiku internasionál durante períodu okupasaun.

Serimónia komemorasaun sei atinji pontu ikus iha 10 Setembru, iha Tasi Tolu no Katedrál Dili, ho Missa Omenajen, intervensaun hosi lideransa Igreja no Prezidente Repúblika, no serimónia hakoi restu mortál Preladu na’in haat iha Katedrál Dili.

Bispu Jaime Garcia Goulart, nu’udar Bispu dahuluk Diocese Dili, iha papel importante iha dezenvolvimentu misaun Igreja Katólika iha Timor, inklui área edukasaun, formasaun no vida pastorál.

Bispu José Joaquim Ribeiro, nu’udar sucessór Bispo Jaime Garcia Goulart, lidera Dioseze Dili hosi 1967 to’o 1977, períodu ne’ebé Timor-Leste hasoru krize polítiku no konflitu armadu.

Monsenhor Martinho da Costa Lopes, nu’udar Administradór Apostóliku Diocese Dili, sai voz importante ida iha defesa direitu no dignidade povu Timoroan durante okupasaun, liuhosi nia testemuñu no pozisaun pastorál.

Enkuantu Bispu Alberto Ricardo da Silva, nu’udar Bispo Dili hosi 2004 to’o 2015, kontinua misaun pastorál Igreja iha períodu Timor-Leste hanesan Estadu independente.

Governu no Igreja Katólika konsidera transladasaun restu mortál Preladu na’in haat nu’udar momentu importante atu haktuir memória no rekoñese sira-nia kontribuisaun ba formasaun Igreja, defesa dignidade umana no dezenvolvimentu identidade nasionál. Ho programa komemorasaun ne’e, memória, fiar, sakrifísiu no servisu Preladu na’in haat sei kontinua moris iha memória povu Timoroan no sai patrimóniu istóriku no espirituál ba jerasaun agora no futuru.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *