Labele Lakon Esperansa, ho Vontade Sei Susesu

Foto: STL/Emerenciana Pinto

DILI, STLTIMORLESTE.com – Feto sira labele lakon esperansa no tenke nafatin kapasita an, tanba ho vontade no determinasaun, mehi bele sai realidade. Partisipasaun feto importante tebes ba dezenvolvimentu nasional no hadi’a moris família.

Prezidente Asosiasaun Feto ba Konstrusaun, Carla Tilman husi CCI-TL hato’o deklarasaun ne’e ba STL iha Delta Nova segunda (14/09/2026). Nia husu feto sira atu nafatin kapasita an no la tauk atu involve an iha atividade oioin, tanba lei garante ona direitu feto sira nian.

Nia subliña katak, feto sira tenke fiar ba sira nia an no kontinua dezenvolve kapasidade liuhusi formasaun no treinamentu, hodi bele partisipa iha atividade iha nivel nasional no internasionál.

“Hau nia mensajen ba feto sira mak ita labele tauk, ita labele lakon esperansa. Parte primeiru ne’ebé mak bele halo ita forte mak nia vontade. Ita mos hanoin no hakarak involve iha dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e, mak primeiru ba ita nia an, no hatete katak ita nia partisipasaun ne’e importante,” dehan Carla.

Nia hatete katak, bainhira feto partisipa iha dezenvolvimentu nasional, feto sira bele kontribui ba Estadu no, iha tempu hanesan, hadi’a moris família.

“Segundu, ita nia família iha uma laran. Hadi’a uma laran ne’e mak ha’u husu ba kolega sira, ba maluk feto sira, korajen nafatin, brani, hakbiit an, haforsa an, aumenta kapasidade ba ita nia an liuhusi formasaun, treinamentu, para hasa’e ita nia abilidade. Nune’e bele partisipa iha atividade ne’ebé mak nivel aas, la’ós nasional de’it, maibé mos internasionál,” dehan nia.

Nune’e mos, eis-Prezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes, hatete katak dadaun ne’e feto barak involve an ona iha dezenvolvimentu nasional.

Nia hatete, partisipasaun feto la’ós tanba lei garante direitu de’it, maibé tanba feto sira mos iha kapasidade no matenek atu kontribui ba dezenvolvimentu rai ne’e.

Tanba ne’e, nia enkoraja feto sira atu la tauk no la lakon esperansa, maski hasoru barreira oioin. Tuir nia, barreira sira ne’e la bele hapara feto bainhira iha vontade no determinasaun.

“Tanba ne’e, kapasita an nafatin, liuhusi formasaun no atividade pozitiva sira hodi bele hasa’e kapasidade. Bainhira iha kapasidade ona, labele tauk atu kompete iha dezenvolvimentu nasional,” dehan nia.

Judite subliña katak, partisipasaun feto la’ós atu halo kompetisaun ho mane, maibé atu servisu hamutuk hodi dezenvolve rai no povu ba oin.

Tuir observasaun STL, Artigu 17 no 18 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ko’alia kona-ba igualdade no direitu sidadaun sira. Prinsípiu igualdade ne’e inklui feto no mane atu iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris sosiedade no partisipasaun ba dezenvolvimentu nasional.

Tanba ne’e, partisipasaun feto iha dezenvolvimentu nasaun la’ós de’it responsabilidade feto sira nian, maibé presiza apoiu no kooperasaun husi parte hotu, hodi hamutuk harii Timor-Leste ne’ebé inkluzivu no sustentável.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *