Feto iha Potensiál Kaer Projetu no Kontribui ba Dezenvolvimentu

Diretora Kompañia Lumaper, Lda., Madalena C. Pereira. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Feto sira iha potensiál atu kaer projetu no kontribui ba dezenvolvimentu nasaun. Partisipasaun feto sira la’ós atu kompete ho mane, maibé atu servisu hamutuk hodi dezenvolve Timor-Leste.

Kestaun ne’e hato’o husi Diretora Kompañia Lumaper, Lda., Madalena C. Pereira, ba STL iha Delta Nova segunda (14/09/2026) hatete katak, lejislasaun Timor-Leste fó ona dalan ba feto atu partisipa no kompete iha atividade oioin.

“Lejislasaun ne’ebé Timor iha hatete feto ho mane iha potensiál hanesan no persentajen iha Parlamentu mos hanesan, iha direitu hanesan. Entaun, ha’u orgullu feto sira iha Timor ne’e barak mak iha potensiál no barak inklina an iha emprezarial, no feto barak mos kaer projetu konstrusaun, aleinde projetu infraestrutura,” dehan Diretora Kompañia Lumaper.

Nia hatete, Timor-Leste sai ona membru ASEAN, tanba ne’e presiza haree ba pozisaun feto sira. Maibé, antes tama ba ASEAN, presiza haree mos ba potensiálidade, liuliu ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Nia hatete feto sira prontu atu kaer projetu iha rai laran, no realidade hatudu ona katak feto barak kaer ona projetu iha rai laran. “Klaru, prontu tebes, no sira kaer barak ona, no prova hatudu ona,” dehan nia.

Nia hatete, nia kompañia la’ós kaer projetu maibé halo buat ki’ik, maibé feto sira ne’ebé kaer projetu sempre koordena no fahe malu kona-ba oinsá projetu sira ne’e bele lao ba oin.

Feto kaer projetu la’ós atu kompete ho mane, maibé atu hamutuk dezenvolve rai ne’e ba oin. Importante mos atu hatudu potensiál hodi halo servisu. “Nu’udar feto, ha’u prontu ba oin, sempre ba oin, maski hasoru bareira oioin,” dehan Madalena.

Nune’e mos Diretora Feto ba Konstrusaun husi CCI-TL, Carla Tilman, hatete deklarasaun husi Primeiru-Ministru kona-ba papel feto iha konstrusaun sai vantajen di’ak tebes ba feto sira.

“Konaba Sua Excelénsia nia mensajen, ne’e vantajen di’ak tebes ba ami feto atu bele kapasita an, dezenvolve iha rai ida ne’e, liuliu hadi’a ekonomia iha rai laran no família ida ne’e mak importante liu,” dehan nia.

Nia hatete, partisipasaun feto importante tebes no presiza mos involvimentu husi feto ba kriasaun kampu traballu, kriasaun bensimentu no kriasaun oportunidade. Buat sira ne’e tenke halo parseria ho Governu no setor privadu.

“Feto prontu partisipa iha konstrusaun Estadu no feto prontu ona desde 20 anos independénsia, oras ne’e involve ona iha área infraestrutura, iha área konstrusaun, maibé iha mos investimentu, feto nia partisipasaun barak ona,” dehan nia.

Nune’e mos Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatete nia hasoru malu ho feto na’in rua ne’ebé hato’o ideia, hanoin no vizaun ne’ebé, tuir nia, di’ak tebes.

“Hau husu ba sira rua, mane sei mosu? Sira hatán, se mane mosu, ba ami feto hakarak halo parabéns ba imi, servisu nafatin. Vizaun ida ne’ebé luan tebes ne’ebé ita iha ne’e, mane sira mos presiza haree,” dehan PM Xanana.

PM Xanana hatete, konstrusaun nasaun la’ós responsabilidade Estadu de’it, maibé presiza partisipasaun hamutuk entre Estadu, setor privadu, sosiedade sivíl no ONG sira.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *