LIQUIÇA, STLTIMORLESTE.com — Área turizmu mangrove iha Tibar, Munisípiu Liquiçá, daudaun ne’e hetan ameasa estraga husi atividade ateru rai ne’ebé halo husi kompañia ida iha lokal ka fatin ne’e.
Iha imajen ne’ebé hetan, area besik ai mangrove nian iha ona rai-henek no rai-kro’at ne’ebé makina dudu to’o besik ai mangrove nia ain. Dalan ki’ik no sinal protesaun ne’ebé komunidade halo hodi proteje mangrove mós hahú aat no tun ba rai.
Tuir komunidade lokal, atividade ateru rai ne’e hahú iha fulan hirak ikus ne’e husi kompañia ne’ebé dehan atu halo projetu dezenvolvimentu iha Tibar. Maibé, rai ne’ebé ateru besik tebes ba zona mangrove no bee tasi nian fó impaktu direta ba ekosistema ai mangrove nian.
Durante ne’e, área mangrove Tibar sai fatin turizmu ekologia ne’ebé komunidade no joven sira dezenvolve rasik. Sira kuda ai mangrove foun, halo ponte ki’ik no simu turista lokal sira atu vizita. Se estragu ne’e kontinua, esforsu tinan barak nian ba konservasaun no turizmu bele lakon hotu.
Mangrove iha papél importante ba proteje tasi-ibun husi abrazaun, sai hela-fatin ba ikan ki’ik no fó rendimentu ba komunidade liu husi turizmu no peska. Bainhira ai mangrove mate ka rai ateru to’o iha ne’e, bee tasi bele tama direta ba komunidade nia to’os no uma.
Kestaun ne’e halo komunidade, Luciano da Costa sente preokupa no tauk katak futuru mangrove iha Tibar sei lakon.
“Ami servisu makaas atu kuda no proteje mangrove ne’e. Agora kompañia mai ateru rai besik tebes. Se Governu la foti asaun, mangrove ne’e sei mate hotu”, dehan Luciano ba STL, Kinta nee (27/08/2026).
Luciano husu ba Governu liu husi Ministeriu Agrikultura no Peskas, no Ministeriu Ambiente atu tun direta ba Tibar hodi halo fiskalizasaun.
“Ami la kontra dezenvolvimentu, maibé dezenvolvimentu tenke respeita ambiente. Fó dalan ba kompañia maibé labele estraga mangrove ne’ebé ami proteje tinan barak ona”, nia afirma.
Iha parte ketak Observadór Ambiente, Arnaldo de Oliveira Soares, hatete Governu liu husi ministeriu relevante tenke tun direta ba fatin hodi haree lisensa no estudu impaktu ambiental kompañia ne’e nian. “Mangrove la’ós ai de’it, maibé sistema proteksaun ba tasi-ibun no ekonomia lokal. Se ita husik kompañia estraga, ita rasik sei hasoru dezastre iha futuru”, nia afirma.
Arnaldo hatutan tan katak, presiza iha lei forte no fiskalizasaun regulár hodi garante katak, dezenvolvimentu labele estraga rekursu naturais ne’ebé fó benefísiu ba jerasaun agora no mai.
Entretantu to’o notisia ne’e STL hatun, parte STL seidauk konfirma ho kompañia ne’ebé komete atividade ateru rai iha Tibar. Maibé, video no imajen kona-ba estragu ne’e viral ona iha media sosial Facebook, TikTok no seluk tan, no hetan komentariu makaas husi públiku.
(car)







