DILI, STLTIMORLESTE.com – Eis Prezidente Republika Indonezia, Megawati Soekarnoputri kosiderera Estadu Timor Leste (TL) ho Republika Indonezia (RI) nia rekonsiliasaun sai ezemplu ba mundu, hodi hametin kooperasaun ASEAN ba jerasaun foun.
Eis Prezidente Republika Indonezia dalima, Megawati Soekarnoputri hatoo lia hirak nee liu husi nia diskursu iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairo Pite, Kinta (09/07/2026).
Prezidente RI, Megawati Sukarnoputri hatete, rekonsiliasaun entre TL no Indonezia laos deit remata konflitu istoriku neebe liu ona iha tinan 24 anos maibe ikus simu malu ho dame, respeita ba malu sai ezemplu ida ba mundu.
“Rekonsiliasaun lo-loos laos haluhan istoria pasadu, maibe aprende husi istoria atu harii dame no konfiansa, Timor Leste no Indonezia tenke hamutuk harii konsiensia geopolítika iha ASEAN no kontribui ba mundu ida neebe dame no justu,” dehan Eis Prezidente RI, Ibu Megawati.
Iha biban nee Eis Prezidente RI hatete, nasaun rua uluk istoria ho konflitu iha tinan naruk maibe ikus ho rekonsiliasaun dame malu nee ezemplu ida iha mundu, husu nasaun rua nafatin hamutuk ho dame hodi hateke ba futuru.
Nia hatutan, Timor Leste no Indonezia daudaun nee sai membru no familia iha ASEAN, no nasaun rua nee vizinhu, husu hodi hametin kooperasaun estratejika iha area polítika, ekonomia no geopolítika, tanba bainhira nia marka prezensa iha Serimonia Restaurasaun Independensia Timor Leste iha tinan 2002, nia hakarak hatudu loron neeba laos símbolu separasaun, maibe hahu relasaun foun entre nasaun rua neebe bazeia ba dame no amizade.
Nia dehan, rekonsiliasaun lo-loos laos haluha istoria, maibe simu verdade husi pasadu, aprende husi esperiensia no harii konfiansa no respeitu ba soberania nasaun ida-idak.
Megawati mos husu Timor Leste no Indonezia atu abitua teknolojia liu husi mudansa dijiital konaba Artifisial Intelijensia.
Nia mos sublina importansia papel feto sira iha prosesu dame no demokrasia, no bolu jerasaun foun kontinua hametin amizade entre Timor Leste no Indonezia liu husi edukasaun, troka estudante no manorin, kooperasaun entre parlamentu, partidu polítiku, organizasaun feto no ASEAN.
Nunee mos Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hatete, Ibu Megawati, nia rekonhese Timor Leste nia direitu atu determina nia futuru rasik nia koopera ho Nasoins Unidas durante administrasaun tranzitoria. Nia apoia normalizasaun relasaun diplomatika. Nia promove mekanizmu permanente ba kooperasaun fronteira. Nia incentiva dialogu polítiku, ajuda halo adversariu uluk bele sai parseiru konfiavel.
“Foin durante mandatu Ibu Megawati mak baze amizade entre Timor-Leste no Indonezia neebe ita moris ohin konsolida. Nee mak ida husi rezultadu boot demokrasia nian, transforma inimigu uluk sai parseiru Transforma lembransa konflitu sai kultura kooperasaun. Transforma fronteira sai ponte amizade. Ohin loron Indonezia no Timor-Leste servisu hamutuk iha ASEAN atu responde ba mudansa klimatika, seguransa marítima, kooperasaun ekonomika, edukasaun, kultura no estabilidade rejional,” dehan Prezidente Republika.
Xefe Estadu hatete, amizade ida nee la moris tanba haluha pasadu. Amizade ida-nee moris tanba korajen atu hasoru pasadu, maibe la sai prizioneiru ba pasadu neeba. Nee konstrui husi lider sira. Ibu Megawati, Maun Xanana Gusmão no lide Indonezia sira seluk mak halo relasaun diak, ida nee bele sai realidade.
Iha Timor Leste, Maun Xanana lidera prosesu rekonsiliasaun atu povu ida nee la moris hanesan refen ba nia pasadu.
Xefe Estadu hatete, istoria moris Ibu Megawati fo lisaun importante ida ba ema hotu, demokrasia la konsolida deit liu husi vitoria eleisaun. Demokrasia konsolida liu husi simu Estadu de Direitu. Demokrasia konsolida liu husi moderasaun, pasiensia no kapasidade atu tau interese nasaun aas liu ambisaun pesoal.
Iha biban nee Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, ohin hasoru malu ho Eis Prezidente Republika Ibu Megawati iha Palasiu Prezidensial koalia assuntu rekonsoliasaun nomos assuntu seluk tan.
“Ohin koalia kona ba rekonsiliasaun, laos baze deit ba Timor-Leste, maibe tenke aprende Megawati nia matenek,” katak nia.
Iha biban nee Primeiru Ministru Kay Rala Xanana husu Timor oan feto no mane atu aprende husi matenek neebe eis Prezidente Republika, Ibu Megawati, sai lisaun atu dezenvolve nasaun.
(eme)






