DILI, STLTIMORLESTE.com – Liu husi konfrensia imprensa hafoin Governu halo eviksaun ba komunidade Aldeia Marinir, Suku Madohi, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Dili, Redi ba Rai ho Komunidade Aldeia Marinir Triste eviksaun neebe governu halo kontra Direitus Umanus no la iha indemnizasaun ba rai, uma no plantasaun, realidade povu hela kleur ona iha areador Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato iha Beto Tasi, lakon sira nia direitu tomak.
“Ohin loron akontese novidade moruk ida iha Aldeia Marinir Beto Tasi, ba komunidade sira neebe hela besik Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Beto Tasi, hetan violasaun grave ba sira nia direitu ba rai neebe konsagra ona iha Konstitusional Republika Demokratika Timor Leste (RDTL), tanba durante nee sira hela kleur ona iha areador Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Dili, sira la hetan direitu ba plantasaun, uma no rai,” dehan Pedreto Veira nuudar Koordenador Jeral Nasional Redi ba Rai Timor Leste bá jornalista sira iha Aldeia Marinir, Suku Madohi, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Dili, Tersa (14/07/2026).
Nia dehan, Redi ba Rai ho Komunidade Marinir reafirma katak, aktu ohin loron konsidera hanesan aktu krime, aktu ilegal la tuir aktu legal neebe durante nee Redi ba Rai akompanha ho tempu neebe naruk loos ona.
“Ohin ami hamutuk ho Advogadu Privadu nain rua ho komunidade sira atu dehan katak, maske sira kontinua sobu komunidade sira nia hela fatin no sira nia plantasaun, kontra ita nia lei no kontra direitu fundamental, redi ba rai reafirma katak aktu ida nee, aktu krime tanba buat sira nee sira uza aktu politika ba sira nia objetivu atu harii konstrusaun estadu ida nee. Hau hanoin, durante nee ita kontribui harii estadu ho dignu, estadu RDTL neebe trata povu atu moris ho dignu maibe daudaun nee trata ninia povu aat liu, hanesan fali tempu kolonial Indonezia nian,” dehan Pedreto Veira.
Nia afirma, Redi ba Rai kontra aktu ida nee tanba prosesu advokasia sei lao hela, too ohin loron iha 38 Xefe Familia sedauk iha termu aseitasaun kona ba indiminizasaun ba rai, uma no plantasaun, no prosesu nee sei lao hela iha tribunal.
“Ho arogante no inkapasidade husi IX Governu neebe lidera husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho grupu bandidu governu TL nian no PM Xanana mos la tau matan ba nia bandidu governu hodi obriga sira nia aan hodi ignora sidadaun TL neebe moris nanis iha fatin ida nee,” haktuir nia.
Nia afirma, komunidade nunka kontra dezenvolvimentu maibe pratika iha terenu hatudu katak, governu mak kontra duni sentidu dezenvolvimentu nee rasik, tanba dezenvolvimentu nee ba ema hotu, laos ba grupu kiik oan ida neebe obriga sira nia hakarak atu tuir sira, ida nee kontra loos lei.
Iha biban nee Olivio Barros Afonsu nuudar Advogadu Privadu husi Redi ba Rai hatoo sentimentu triste tanba akompanha servisu estadu aktu halo Eviksaun bá povu Aldeia Marinir ohin dader.
“Ohin ita akompanha eviksaun ida nee, Governu ignora direitu komunidade nian husi sobu sira nia uma, plantasaun no rai, la merese ona atu akompanha situasaun sira hanesan nee iha nasaun RDTL, maske esforsu hotu-hotu ami halo.hamutuk ho Komunidade, tenta hasoru malu ho ita nia nai ulun sira, koko aprezenta situasaun no komunidade sira nia preokupasaun maibe too ikus autoridade sira la konsidera povu nia preokupasaun. Lo-loos ita atu ajuda ita nia estadu ida nee iha pratika tuir lei haruka maibe sira ignora tiha hotu,” dehan nia.
Nunee mos Bonaventura de Araujo nuudar komunidade vitima ba eviksaun Marinir triste ho eviksaun neebe ohin governu halo, seidauk fo indemnizasaun sira mai sobu daudaun.
“Hau nuudar komunidade vitima eviksaun Marinir sente triste, tanba eviksaun ida nee halakon ami nia direitu ba rai, uma no plantasaun,” afirma nia.
Iha okaziaun nee Helder da Silva nuudar Komunidade Afetadu eviksaun Marinir hatoo mos sentimentu triste tanba governu sobu sira nia uma no plantasaun seidauk selu indemnizasaun.
Xefe Suku Madohi, Bernardino de Cristo Ferreira dehan, durante nee esforsu husi Redi ba Rai no Teras Propriedade, ohin governu mai halo eviksaun hanesan nee, sira sei la koalia buat ruma ona maibe tanba seidauk iha garantidu ba povu mak too ohin loron povu nafatin duvida no trauma, tanba saida mak sira nia preokupasaun nee Governu seidauk responde.
“Hau mai koalia beibeik ona ho hau nia komunidade sira katak, maske seidauk simu indemnizasaun maibe imi tenke kontribui, tanba nee ohin hau husu bá Advogadu sira ho Redi bá Rai atu mantein pozisaun maibe hakarak ou lae tenke simu dezenvolvimentu iha ita nia rai,” dehan nia.
Iha okaziaun nee, Prezidente Autoridade Munisipiu Dili, Francisco dos Santos dehan, servisu ohin nee laos servisu urjensia, maibe serbisu ida nee planeadu tiha ona.
“Ita halo dialogu ho komunidade, ita fo notifikasaun loron 90, depois fo sira tempu loron 15 halo rekursu, prazu rempu nee ita fo tiha ona no ultimu ita fo tan tempu loron 10 neebe remata ona iha loron 3 Julhu 2026, maibe tanba servisu barak, ohin mak ami foin implementa,” dehan Prezidente Autoridade Munisipiu Dili, Francisco dos Santos neebe akompanha ekipa halo eviksaun iha Marinir.
Nia haktuir tan katak, eviksaun nee ba uma kain 57 no servisu ida nee konjunta husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponimia no Organizasaun Urbana (SEATOU), ANA.TL, Obras Publika no teras Propriedade.
Eviksaun nee halo ba alargamentu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Dili, tanba ita nuudar nasaun ona tenke iha fasilidade atu estabelese ita nia aeroportu ida neebe maka la boot liu maibe labele aat liu, tanba nee mak aeroportu nee tenke hadia diak liu tan.
(jos)







