DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) ho Prezidente Grupu Trabalhu Jeneru interministerial no munisipal halao enkontru daruak ho objetivu halo avaliasaun jeral hodi atualiza informasaun kona-ba progresu no dezafiu sira neebe mosu durante implementasaun.
Sorumutu daruak ho Prezidente Grupu Trabalhu Jeneru interministerial no munisipal nee hanesan kontinuasaun ho objetivu halo avaliasaun jeral hodi atualiza informasaun kona ba progresu no dezafiu neebe mosu durante implementa programa no orsamentu ba abordajen integrada jeneru (AIJ) husi grupu trabalhu jeneru linha ministerial no munisipal durante tinan 2026 no buka solusaun atu rezolve hamutuk problema liga ba prosesu implementasaun politika AIJ iha ida-idak nia instituisaun. Iha inkontru nee aprezenta mos kona ba orsamentu sensivel jeneru no mata dalan jeneru ba integrasaun asuntu igualdade no inkluzaun. Halo mos diskusaun hodi analiza implementasaun programa no atividade relasiona ho promosaun igualdade jeneru no inkluzaun entre grupu traballu jeneru lina ministeriu no sekertariu estadu sira ho grupu trabalhu jeneru munisipal. No ikus liu mak haforsa koordenasaun servisu entre grupu traballu jeneru lina ministeriu no sekertariu estadu sira ho grupu traballu jeneru munisipal no SEI hodi asegura implementasaun asuntu igualdade jeneru no inkluzaun iha nivel nasional ni municipal.
Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Elvina Souza Carvalho hatete, iha enkontru nee SEI hamutuk ho Prezidente Grupu Trabalhu Jeneru sira iha linhas ministeriais, nomos autoridade munisipal sira hamutuk hodi haree ba progresu, desafiu nomos atu haree ba iha linha koordenasaun. Aleinde nee atu haree mos linas ministeriais ho orgaun autonomio estadu sira nia investe ba iha promosaun igualdade jeneru no inkluzaun.
Nia katak, investe nee liu husi sira nia planu asaun nasional no planu annual neebe mak sensibel ba jeneru liu-liu ba orsamentu sira neebe mak tau iha promosaun igualdade jeneru no promosaun. Enkontru nee hanesan koordenasaun kona ba desafiu saida mak linhas ministerias no autoridade munisipal sira iha ba implementasaun politika no programa ligadu ho igualdade jeneru no inkluzaun sosial nian. Nunee mos ligadu kona ba progresu saida mak iha implementasaun programa no politika sira neebe ligadu ho promosaun igualdade jeneru no inkluzaun sosial.
“Hau hanoin iha progressu lubuk ida, liu-liu iha sira nia planu asaun kada linhas ministeriais nomos autoridade munisipal sira, tanba sira mos investe orsamentu ba iha promosaun igualdade jeneru iha sira ida-idak nia instituisaun sira,” dehan nia ba jornlista iha salaun Maria Goreti, Kaikoli, Kinta (09/07/2026).
Iha fatin hanesan, Sekertariu Estadu Munisipiu Lautem, Asuntu Finansas, Zefrino dos Santos Siqueira hatete, progressu grupu traballu nia objetivu prinsipal mak iha balansu entre feto ho mane iha setor publiku tomak, neemak iha Parlamentu Nasional deside kedas 30%.
“Iha Lautem haree ba orsamentu US$ 12 mil neebe SEI aprezenta nee minimu tebes, minimu laos tuir ami nia hakarak maibe bainhira simu envelope fiscal mak hanesan nee duni. SEI ohin dehan tama ona ba iha komisaun previzaun politika, ami hanoin presiza aumenta volume orsamentu oituan para nunee saida mak ita hakarak nee bele atinzi ho diak,” nia tenik.
Nia afirma, iha Munisipiu Lautem tinan nee orsamentu minimu, nee aloka iha servisu munisipal asaun sosial neebe sei servisu hamutuk ho SEI, MSSI nomos assosiasaun feto inklui polisia VPU nian, hodi halo sensibilizasaun iha parte balun, liu-liu formasaun ba estudante sira nomos ba feto sira neebe liga ba violensia bazeia ba jeneru nomos kona ba asediu seksual neebe dala barak mos mosu ba joven sira nomos iha instituisaun estadu sira.
Tanba nee, tinan ida nee komesa kedas halo formasaun ba estudante feto sira iha Fuiluru nian koalia konaba asediu seksual no lei kontra violensia domestika, violensia bazeia ba jeneru no konseitu husi jeneru rasik. Nunee formasaun seluk nebe halo iha Lospalos, no formasaun protesaun ba labarik sira suku sira Nunee mos halo talkshow iha Lopsalos kona ba atu motiva feto sira hodi prepara aan simu desentralizasaun poder lokal iha futuru mai.
NIa afirma, funsionariu sira iha Munisipiu Lautem iha balansu entre feto ho mane, feto hamutuk 30% no mane 70%. Nee laos tanba bazeia ba PN, maibe realidade hatudu agora dadaun hanesan nee. Kona-ba kargu diresaun xefia nian, agora dadaun iha Lautem feto nebe assume kargu diresaun xefia hamutuk 19%, mane mak sei okupa boot liu iha 81%. Neebe presiza nafatin hodi mobiliza feto sira hodi bele prepara aan didiak.
Nunee mos Diretor Nasional Bazeia Ba Jeneru, Abilio Barreto liu husi nia aprezentasaun hatete, ekipa ida nee lidera dretamente husi SEI no ida neebe sai hanesan membru grupu trabalho jeneru iha nasional no munisipiu mak linhas ministeriais sira no autoridade munisipiu ida-idak. Ekipa ida nee atu reforsa integrasasaun perspektiva igualidade jeneru ho inkluzaun sosial iha planeamentu, implementasaun, monitorizasaun no avalizasaun politika publiku sira neebe liga ba iha promosaun jeneru no inkluzaun sosial.
Grupu trabalhu jeneru interministerial funsaun nuudar plataforma permanente ba koordenasaun entre ministeriu, ezekusaun autonomia administrasaun munisipal no parseria desenvolvimentu sira hodi asegura implementasaun efetiva husi politika nasional kona ba iguadade ba jeneru.
Nia afirma, ida liga ho politika nasional jeneru mai husi politika publika neebe produs husi SEI, depois husi politika nasional sira nee atu kontribui ba iha planu estratejku desenvolvimentu nasional neebe governu produs hahu iha 2011 ba iha 2030.
“Iha neeba hamosu politika nasional ida mak aprejentasaun violensia bazeia ba jeneru atual too iha faze datoluk neebe hahu iha faze datoluk husi 2010 too 2015, 2015 too 2022, agora ita aranka husi 2022 ba 2032 iha faze datoluk nee ba ho periodu mandatu tinan 10 kompara ho faze daruak no primeiru nian,” nia dehan.
Nia hatutan, objetivu espesifiku husi servisu ida neemak atu reforsa koordenasaun entre instituisaun governu sira kona ba implementasaun politika no programa igualdade jeneru nian.
Husi ida nee mak funsionamentu no papel sira husi prezidente trabalhu jeneru no membru sira atu oinsa kontribui ba forsa mekanismu ba servisu igualdade jeneru no inkluzaun sosial.
(eme)






