Iha fulan Novembru, Dezembru no Janeiru tinan ida ne’e (2025), ita hotu asiste liu husi media sosial hotu katak sosiedade tomak preokupa tebes ho kazu Tuda Malu no Sona Malu. Serteza katak kazu sira la’os foin mak akontese iha tinan ne’e. Tinan kotuk liu ba mós akontese kazu neebe hanesan. Sosiedade tomak, entidades hotu preokupa ho hahalok ida be Tuda Malu no Sona Malu ne’e. Preokupasaun hirak ne’e hatudu katak ita hotu iha konsiénsia ida hanesan Dignidade Humana ema ida nian. Dala ruma iha parte balu hatudu liman ba ema seluk no eskola ida hatudu liman ba eskola seluk. Tuir lós buat neebe mak di’ak liu ita tur halo konversa no fó hanoin ba malu hodi halo netik konsiénsia ida hodi prevene kazu sira neebe gosta hatudu kro’at no fatuk ruma, ne’e labele akontese tan iha loron tuir mai ka labele hamosu tan iha loron seluk.
Iha opiniaun ida ne’e mai ho títulu nebé hakerek iha leten katak, le na’in balu sei ofendidu ka la satisfas iha nia fuan hanesan ne’e: ema seluk mak Tuda Malu no Sona Malu o mak sai auto-controlo fali? Sá tan husu ha’u nia auto-controlo ka responsabilidade? Ne’e urusan ha’u nia direitu ema seluk la manda ida, o rona ka lae? Hakarak ka lakohi, rona ka la rona ita ema moris “RONA KA LAE” duni kona-ba problema refere no resposavel hotu ba problema refere. Ita hotu preokupa ho hahalok ida ne’e la’os de’it tanba iha Timoroan, maibé ita ema nuudar kriatura ida husi Na’i Maromak hanesan ema seluk. Ita hotu, karik ita sente katak hanesan ema moris umanu ida iha mundu ne’e husu ba ita idak-idak nia aan, ita ne’e kontribuisaun ba nasaun ne’e saida? no oinsa atu sai auto-controlo ba nasaun ne’e? Husi lian mahusuk rua ka perguntas rua ne’e, husu ita hotu tetu took ba no halo took Ezame konsiensia ba ita idak-idak nia fuan, husi inan no aman, husi nivel pre-primaria, sekundaria no Institutu Superiores no Universitáriu iha Timor laran tomak, ita hotu foti took dalan ida hodi defende, haburas ita nia dignidade ema rasional no tane aas ita nia kultura henesan Timoroan duni, katak Timoroan nunka hases aan husi nia identidade rasik. Tanba ne’e, hakerek na’in hakarak bolu ka fanun ita idak-idak hodi fó atensaun ba buat rua (2) mak: Liberdade no responsabilidade. Husi parte Liberdade nian sai hanesan tema klásiku ba debate to’o ohin loron; No Matenek na’in barak mak halo debate kona-ba liafuan Liberdade ne’e no uza konseitu oin-oin iha istória pensamentu ema idak-idak ninian. Iha sosiedade ida nia leet, ema uza liafuan Liberdade sai hanesan dalan di’ak ka badinas kolia barak liu duke liafuan Responsabilidade, ita hotu hakilar dehan ema hotu iha Liberdade maibé haluha tiha nia responsabilidade. Serteza katak iha ita nia (K-RDTL Artigu 29-49-Direitu, Liberdade Garantia Idak-Idak Nian), Signifika ema hakarak uza nia direitu no liberdade nian maibé la tuir normas sira neebe regula hela ita iha rai ida ne’e, ema balu uza fali liberdade ne’e sai fali Tuda Malu no Sona Malu; Ita hotu imajina took ba!!! Oinsa atu hatudu ita nia responsabilidade? Serake ita dehan futuru di’ak iha foin sa’e sira nia liman. Karik ita sei tuir nafatin liberdade nian, aat liu tan mak la respeita malu no la hatene dalan husi ema seluk nia liberdade. Husi ki’ik oan no boot koalia lifuan liberdade ne’e hanesan “Makanan Pokok” no bainbain de’it no liberdade neebe la importante. Realidade ohin loron inan-aman koalia lakohi rona, fila koalia dehan: “ransu la mate ransu tiha de’it”!! Husi resposta ida ne’e, saida mak mosu ona iha foinsa’e ne’e nia ulun. Primeiru, foinsa’e sira ohin loron konsidera inan-aman nia liafuan la funsiona ka la iha ona direitu atu manda. Segundu, tempu ohin loron ne’e modernu, sira halo tiha buat ida liberdade ho modernu ou aat liu tan uza buat neebe la serteza. Terseiru, idak-idak halo tuir nia gostu ka nia hakarak. La iha ona pensamentu neebe di’ak ba nia aan rasik no ba ema seluk. Atitude ida ne’e halo ita sai egoizmu no individualizmu, konseitu hanesan kriatura umanu la iha folin ona no mihis liu. Relasiona ho kazu Tuda Malu no Sona Malu ne’e, ita hotu nia preokupasaun no responsabilidade duni. Ita hotu nia preokupasaun no responsabilidade tanba razaun ita ema isin lolon ida de’it no raan ida de’it, ita mesak Timoroan hotu. Atu koalia kona-ba ita nia liberdade, responsabilidade mós haksumik aan hela iha neeba. Liafuan rua ne’e tenke la’o hamutuk labele husik malu. Tanba ne’e, iha pensamentu sira husi Filosofia moral nian hanorin katak, ita ema ne’e iha liberdade rua. Primeiru, liberdade ezistensial, katak ita ema iha kapasidade hodi determina kona-ba ita nia asaun sira nebé ho pozitivu. Asaun mak hahalok ida nebé halo ho karakter finji; Hatene hela katak buat ne’e la merese atu halo, maibé nia hakarak halo. Asaun, ne’e karik ita halo ho objetivu ruma ho konsiénsia depende ba ita rasik, asaun ne’e bele halo ka lae. Ema hotu bele foti medidas ruma wainhira hasoru malu ho eskola Pre-eskolar, Sekundariu, Institutu Superior no Universitáriu rasik. Tanba nee mak ita dehan ema iha kapasidade hodi determina nia hahalok rasik no responsável rasik. Asaun ne’e sai ida de’it ona ho ha’u nia aan.
Tan ne’e, ita nia liberdade foin bele komprende lolos se wainhira moris no hasoru malu ho ema seluk ou moris hamutuk iha bairu ida, aldeia ida, suku ida, postu ida no munisipiu ida no iha sosiedade ida. Foinsa’e sira tenke hakuak malu nafatin uza liberdade ezistensial ho objetivu neebe diak ba ita nia rai doben ne’e. Tanba ba futuru joven ka foinsa’e sira, nasaun ne’e iha ita boot sira nia liman, la’os futuru foinsa’e mak Tuda Malu no Sona Malu.
Hatudu nafatin konsiensia moral ba o nia nasaun no sosiedade nia leet. Segundu Liberdade Sosial. Liberdade Sosial katak ita simu husi sosiedade neebe ita hela ba no moris hamutuk ba, katak situasaun iha neebe ita nia responsabilidade atu halo buat ruma la iha impedimentu “Mengangu” husi ema seluk. Impedimentu katak ema seluk tau limite ba ita nia liberdade. Tanba limitasaun ne’e, ita la livre oan. Oinsá mak ema seluk bele limite ita nia liberdade sosial? Iha dalan tolu atu limite ema nia liberdade mak: ida, Liberdade Fizika. Ema seluk bele limite ita nia isin lolon liu husi presaun fízika. Ezemplu ema habosok ita no ida fali la’o hamutuk ho ita derepente sira kaer fatuk no sona ita, iha momentu ne’e ita la iha forsa atu book aan ba mai. Ne’e katak ema seluk sira nia kbi’it ka hamenus hodi halakon tiha ita nia kbi’it forsa nian. Rua, liberdade psíkika. Katak ema seluk bele limite ita nia liberdade psíkika liu husi hata’uk, ameasas ka ódio iha fatin públiku, hanesan foin daudaun akontese Tuda Malu iha Ponte CPLP nia sorin no fatin seluk tan. Ida ne’e halo ita la livre no ida ne’e bele sobu rahun ema nia personalidade nuudar fuan boot ba malu no la iha ona atu respeita malu nuudar Timoroan. Tolu, Ordem no Bandu. Sosiedade bele tau hela obrigasaun ka bandu ruma iha ita nia kbaas leten. Ordem katak Obriga, kastigu no fó sansaun ba nia no halo tuir. Bandu katak labele halo, se ita halo sei hetan sansaun ruma. Iha parte ida ne’e, ita nia kapasidade iha, maibé ita nia Direitu no Dever ne’e mak lakon ka sedauk iha konsiénsia tanba ita labele halo asaun ruma ba ita nia maluk sira seluk, se lae ita simu sansaun ka simu pena prizaun.
Atu remata, kazu Tuda Malu no Sona Malu ita hotu nia preokupasaun no responsabilidade ida. Husi opiniaun simples ida ne’e, ita bele dehan katak ita hotu bele livre no bele halo saida deit, maibé ezije mós responsabilidade nuudar ema umanu ida. Ita la’os moris tuir de’it ema seluk nia hakarak, maibé moris tuir ita nia hakarak rasik ba. Atu nune’e, moris ho dignidade umanu neebe iha moral. Mai ita hamutuk presiza fó liman ba malu no kadi ita nia kakutak halo kro’at liu tan ho pensamentu neebe justu no lós iha sosiedade ka komunidade nia laran.
Naran: Gregorio Fidelis Colo
Fakuldade: Direito
Departamentu: Ciência de Direito
Alumni: Universidade da Paz (UNPAZ)