DILI, STLTIMORLESTE.com — Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta ensera Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu, apelá ba joven sientista atu uza koñesimentu hodi rezolve problema komunidade.
Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta ensera Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu ne’ebé hala’o durante loron rua iha Centro de Convenções de Díli (CCD), Tersa (25/08/2026).
Iha nia diskursu iha CCD, Horta hatete katak enkontru ne’e sai esperiénsia importante ba partisipante sira, liuliu ba joven sientista sira ne’ebé sei forma futuru nasaun.
“Hamutuk ho imi hotu iha Dili iha Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu ne’e, sai esperiénsia ida ne’ebé haksolok tebes. Agora ita hamutuk taka enkontru notável ida ne’e, ita bele reflete konaba loron hirak ne’ebé liu ho peskiza, konversa no deskoberta no, hau hein, ho amizade no parseria foun sira ne’ebé sei kontinua, maski ita hotu sai ona husi sala ida ne’e,” dehan Horta.
Xefe Estadu hatete, nia sente onra tanba bele simu sientista, pensadór no líder sira husi mundu tomak iha eventu ne’e.
Horta mós hein katak Simeira ne’e sei sai espasu ida atu hametin relasaun entre sientista no ema ne’ebé halo polítika públika, koñesimentu internasionál no esperiénsia lokal, no entre sientista internasionál ho joven sientista Timor-Leste.
“Maibé liu liu, hau hein katak enkontru ida ne’e sei hetan lembransa tanba relasaun sira ne’ebé nia kria entre sientista no ema ne’ebé halo polítika públika, entre koñesimentu internasionál no esperiénsia lokal no liu liu entre ema matenek sira iha mundu ne’ebé hetan ona susesu boot iha sira nia área no joven sira ne’ebé sei forma ita nia futuru,” katak nia.
Horta hatete katak, siénsia no dezenvolvimentu tenke komprende liu husi uza koñesimentu no esperiénsia hodi responde ba nesesidade lokal.
“Siénsia transforma ona moris umanu. Maibé ema sempre hanoin konaba pergunta simples ida: oinsá progresu hirak ne’e bele ajuda ema sira ne’ebé presiza liu?” dehan Horta.
Nia subliña, benefísiu siénsia la bele sai propriedade de’it husi nasaun, universidade, kompanhia ka individu sira ne’ebé iha kapasidade finanseira.
Ba Timor-Leste, Horta konsidera aplikasaun siénsia ba dezenvolvimentu hanesan prioridade, liuliu atu responde ba pobreza, malnutrisaun, inseguransa alimentar no asesu la hanesan ba oportunidade.
“Bainhira ita restaura ita nia independénsia, ita tenke harii fali instituisaun, eskola, estrada, klinika no ekonomia. Ita halo ona progresu boot tebes. Maibé pobreza, malnutrisaun, inseguransa alimentar no asesu la hanesan ba oportunidade sei nafatin sai dezafiu sira ne’ebé kresimentu ekonomia de’it labele rezolve,” katak Prezidente.
Nia hatete, dezafiu hirak ne’e presiza koñesimentu, edukasaun, peskiza no korajen atu aplika siénsia ba problema real ne’ebé komunidade enfrenta.
Horta mós subliña katak koñesimentu de’it la sufisiente se la to’o ba komunidade sira ne’ebé presiza. Teknolojia tenke asesível, enkuantu parseria iha área peskiza tenke ajuda harii kapasidade lokal no evita dependénsia permanente.
Iha remata nia diskursu, Horta apela ba joven sientista sira atu aprende husi konvidadu internasionál sira no dezenvolve kapasidade atu halo deskoberta rasik.
“Deskoberta boot hotu hahú ho ema ida ne’ebé lakohi simu katak mundu tenke nafatin hanesan nia eziste agora,” dehan nia.
Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu ne’e hala’o durante loron rua iha CCD, ho partisipasaun sientista, pensadór, líder, joven sientista no parte interesada sira husi Timor-Leste no rai seluk.
(eme)







