Mane Vizaun Foun Hametin Dialogu iha Baucau

Foto: STL/Tomas Reis

BAUCAU, STLTIMORLESTE.com – Organizasaun Naun Governamental (ONG) Mane Vizaun Foun hametin dialogu no kordenasaun multisektoriál atu proteje direitu labarik iha Munisípiu Baucau.

Jestor Programa Mane Vizaun Foun, Vidal Duarte Gaspar, hateten direitu labarik la’ós deit direitu ba moris, maibé mós inklui protesaun no partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu, liu husi asesu ba edukasaun.

“Direitu labarik nian buat barak mak sei akontese iha laran, hanesan direitu ba moris, protesaun no partisipasaun. Se direitu ba moris mak ita dehan husik moris deit, maibé oinsá ita bele garante nia moris no oinsá bele garante nia dezenvolvimentu,” Vidal hateten iha serimónia dialogu ne’ebé hala’o iha Salaun Soi Mali, Vila Nova, Baucau, Kuarta (26/08/2026).

Nia subliña, realidade moris iha tempu pasadu diferente ho situasaun ohin loron. Tanba ne’e, dialogu ho parte relevante sira importante atu analiza hamutuk asaun ne’ebé presiza hala’o ba futuru, hodi hametin protesaun no promove direitu labarik.

Dialogu ne’e envolve Alume Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, Asosiasaun Ema ho Defisiénsia, reprezentante Sekretaria Estadu Igualdade no Jéneru, Polísia VPU no entidade relevante sira seluk, ne’ebé organiza husi Mane Vizaun Foun servisu iha área protesaun direitu labarik, igualdade jéneru no prevensaun violénsia, tinan tolu ona hala’o atividade iha Munisípiu Baucau ho kobertura iha eskola haat, inklui EBC Ossoqueli, ETV Baucau, EBC Laga no eskola ida iha Postu Administrativu Quelicai.

Atividade sira mós hala’o iha Suku Bualale, Gariuai no Ossoqueli, ho objetivu atu fahe informasaun relevante ba komunidade kona-ba protesaun no direitu labarik, ho objetivu atu prevene violénsia hasoru labarik, elimina prátika diskriminatória no hametin papél sosiedade sivíl iha defeza direitu labarik.

“Durante tinan tolu ne’e ita hala’o atividade sira, fahe informasaun ne’ebé relevante liu kona-ba oinsá ita halo protesaun ba direitu labarik. Tanba ne’e, dialogu ne’e ita fahe hamutuk,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, Sekretaria Munisipál Asuntu Sosiais no Organizasaun Komunitária, Maria Celestina Viegas, konsidera dialogu ne’ebé hala’o entre instituisaun governu no sosiedade sivíl hanesan pasu importante atu hametin protesaun no direitu labarik, liuliu iha área edukasaun.

“Sorumutu no dialogu ne’e importante tebes. Dialogu ne’e envolve instituisaun Governu ho sosiedade sivíl sira, atu ita bele hare’e liután ba ita nia oan sira nia direitu. Tanba ne’e, ita husu ba estudante sira atu nafatin ba eskola no estuda,” dehan Maria Celestina.

Nia mós apela ba inan-aman no komunidade atu hamutuk tau matan ba edukasaun labarik, liuliu hodi fó apoiu no protesaun durante sira nia prosesu aprendizajen.

“Ita husu ba ita hotu atu nafatin hamutuk realiza atividade no serimónia hanesan ne’e beibeik, atu loke no aumenta nafatin ita nia oan no jovem sira nia koñesimentu, no motiva sira atu nafatin ba eskola. Inan-aman mós presiza nafatin fó protesaun no tau matan ba oan sira nia edukasaun,” nia hateten.

Entertantu, dialogu ne’e realiza husi Mane Vizaun Foun tuir planu durante loron rua 26-26 Agostu iha salaun Soi Mali Vila Nova Baucau, ne’ebé hetan partisipasaun husi estudante no entidades relevante sira hanesan Alume Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, Asosiasaun Ema ho Defisiénsia, reprezentante Sekretaria Estadu Igualdade no Jéneru, Polísia VPU no seluk tan.

(tom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *