DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta hatete, Konstituisaun Republika Demokratika Timor Leste hanesan komprimisu nasionál ba dignidade umana, demokrasia no direitu fundamental.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o kestaun ne’e liu husi diskusru bainhira abertura Sesaun Solene IV Sesaun Lejislatura ba VI iha Parlamentu Nasionál, Tersa (15/09/2026).
“Konstituisaun hanesan kompromisu nasionál ba dignidade umana, demokrasia, Estadu Direitu, direitu fundamentál, justisa sosiál no dezenvolvimentu sustentável. Konsolida Repúblika signifika, liu fali halo eleisaun ka harii instituisaun sira. Signifika asegura katak Estadu to’o ba sidadaun. Atu labarik ida bele sai boot ho saudavel. Katak família ida bele moris ho dignidade. Katak feto ida bele partisipa tomak iha sosiedade. Katak joven ida bele estuda, serbisu no harii nia futuru. Katak sidadaun bai-bain bele asesu ba justisa no fiar ba instituisaun sira. No katak dezenvolvimentu ekonómiku fó benefísiu ba sosiedade tomak. Ida-ne’e sai nafatin esénsia ba ita-nia projetu nasionál,” dehan PR Horta.
Prezidente Republika hatete katak, Independénsia polítika konkista liu hosi sakrifísiu jerasaun oioin nian. ema hotu nia responsabilidade mak atu kontinua transforma independénsia ida-ne’e ba liberdade ne’ebé efetiva, oportunidade, justisa sosiál no dignidade ba ema hotu.
“País ida ne’ebé nakloke liu ba mundu. Tinan sira 2022 to’o 2026 maka’as tebes iha konsolidasaun ita-nia demokrasia no iha kreximentu abertura Timor-Leste nian ba mundu. Ita hala’o ona eleisaun, prezerva estabilidade polítika no sosiál, no hatudu katak diferensa sira bele rezolve liuhosi votasaun, diálogu no instituisaun sira,” dehan Horta.
Xefe Estadu hatete, demokrasia sira hasoru polarizasaun no krize konfiansa, maibé Timor-Leste hatudu katak mudansa ne’e posivel liuhosi prosesu demokrátiku no pasífiku.
Maibé demokrasia la’ós de’it kona-ba vota. Demokrasia ne’e mós kona-ba simu rezultadu sira, respeita Konstituisaun no separasaun podér sira, simu krítika no eskrutíniu, proteje liberdade espresaun no imprensa nian, kombate korrupsaun no garante katak Estadu serbí sidadaun.
“Ita aprofunda ona ita-nia integrasaun internasionál no ita-nia admisaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC) no ASEAN iha outubru 2025 marka inísiu ba kapítulu foun ida iha ita-nia istória moderna. Adezaun ne’e no sai hanesan objetivu nasionál ida, ne’ebé posivel de’it, tanba konsensu nasionál ida ho kontribuisaun hosi governu sira, Xefe Estadu sira no grupu parlamentár sira ne’ebé tuituir malu. No ita iha konxiénsia katak ita-nia adezaun ba ASEAN sai posivel tanba klima dame no seguransa ne’ebé prevalese iha Timor-Leste, tanba ema hotu nia kontribuisaun,” Dehan Ramos.
Horta akrezenta tan katak, presiza transforma ida-ne’e ba oportunidade konkreta sira. Agrikultór sira tenke bele hasa’e produsaun, garante kualidade ba sira-nia produtu, no ida-ne’e responsabilidade Governu nian atu ajuda sira asesu ba merkadu.
Joven sira sei iha opsaun estudu no servisu barak liu tan iha area ASEAN. No país tenke atrai investimentu sira ne’ebé kria empregu, transfere koñesimentu no dezenvolve kapasidade nasionál sira.
(eme)






