M2T Kria Servisu ba Timor Oan

Foto: STL/Domingas Gomes

DILI, STLTIMORLESTE.com – Kompañia Mina Marungi Tradisionál (M2T) kria ona servisu ba Timor oan 80 resin, liuliu juventude, liuhusi produsaun marungi.

Chief Executive Officer (CEO) M2T, Cristiano dos Santos, hateten katak kompañia ne’e harii iha 2020 no legaliza iha 2022. Agora, M2T emprega Timor oan 80 resin no opera departamentu lima.

Nia hateten katak, M2T produz ona item 13, inklui marungi fuk, marungi pó, chá marungi, Green T Timor, mina ba labarik, mina morin tradisionál no produtu seluk.

“Dadaun ne’e M2T iha item 13 mak produz,” dehan Cristiano dos Santos ba STL iha Edifísiu Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI), Fomentu-Mandarin, Segunda (14/09/2026).

Nia hateten katak, kompañia planeia atu sosa makina foun hodi aumenta kapasidade prosesamentu no produsaun, nune’e bele espande merkadu no dezenvolve produtu foun.
“Bainhira makina sira to’o, ami planu atu espande merkadu di’ak liután. Ami mos sei halo inovasaun ba produtu no hadi’a embalajen, tanba embalajen importante atu bele kompete iha merkadu,” dehan nia.

Cristiano konsidera adezaun Timor-Leste ba ASEAN hanesan oportunidade ba emprezáriu no empreza lokal sira atu espande merkadu ba nivel rejionál.

Maibé, nia hateten katak empreza lokal sira sei hasoru dezafiu, inklui limitasaun finanseira no kustu makina ne’ebé aas.

“M2T sei dezenvolve tuir kapasidade ne’ebé ami iha. Ami sei lao neneik hodi prontu kontribui. Ba ASEAN, ami planeia atu kolabora ho kompanhia internasionál sira ne’ebé interese atu investe iha Timor-Leste,” dehan nia.

Atualmente, traballadór M2T kompostu husi feto 40% no mane 60%.

Estudante Fakuldade Ekonomia Universidade Dili, Matias da Cunha, hateten katak atividade setor privadu no investimentu empreza lokal bele kria benefísiu ba ekonomia nasional, liuliu liuhusi kriasaun kampu servisu.

Nia hateten katak, Governu presiza fó apoiu, inklui apoiu finanseiru, ba empreza lokal sira atu aumenta investimentu no kria oportunidade servisu ba Timor oan.

Matias mos hateten katak, kreatividade no inovasaun husi empreza lokal bele fó benefísiu ba agrikultór sira, tanba empreza sira bele aumenta merkadu ba produtu lokal no estimula agrikultór atu aumenta produsaun.

Enkuantu ne’e, ekonomista Rui Gomes hateten katak atu hamenus kiak no aumenta kapasidade kompra komunidade, Governu presiza kria oportunidade servisu no haforsa setor privadu.

Nia hateten, dezenvolvimentu setor privadu bele kria empregu foun, aumenta rendimentu família no kontribui ba movimentu ekonomia nasional.

Rui Gomes mos konsidera atrai investimentu foun husi investidór internasionál no fó apoiu ba empreza lokal hanesan estratéjia importante atu aumenta oportunidade servisu no dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste.

(dom)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Latest Post