Desizaun Tribunal: Favorável no Desfavorável

Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. (Foto: STL/Xisto Mendonça)

DILI, STLTIMORLESTE.com — Prosesu sira ne’ebé tama iha Tribunal, juíz sira foti desizaun iha forma rua, mak desizaun favorável no desizaun desfavorável ba parte sira ne’ebé envolve iha prosesu.

“Desizaun Tribunal iha buat rua fundamental, bainhira liga interese parte sira, mak favorável no desfavorável,” dehan Jurista Sergio Dias Quintas ba STL iha Kaikoli, Tersa (08/09/2026).

Nia hatutan katak, bainhira desizaun Tribunal favorável ba parte ida, parte ne’e sei konsidera desizaun ne’e justu no adekuadu. Maibé, bainhira desizaun desfavorável ba parte seluk no prejudika sira nia interese, parte ne’e bele protesta ho forma oioin. Tuir nia, situasaun ne’e normal iha nasaun ne’ebé adota sistema Estadu de Direito.

Sublinha katak, sidadaun hotu-hotu tenke hatene katak, bainhira desizaun Tribunal desfavorável, dalan ne’ebé diak liu mak halo oposisaun ka rekursu, tuir mekanizmu ne’ebé lei determina.

Ba kazu krime, iha oportunidade atu halo rekursu durante loron 30, tuir Artigu 300, númeru 1, husi Kódigu Prosesu Penal. Enkuantu ba kazu sivil, prazu rekursu refere iha Artigu 366, númeru 2, husi Kódigu Prosesu Sivil.

Nia esplika tan katak, parte ne’ebé la simu desizaun Tribunal tanba konsidera desizaun ne’e prejudika no desfavorável ba nia interese, iha direitu atu halo oposisaun ka rekursu iha prazu loron 30. Maibé, se parte ne’e la aproveita prazu loron 30 atu halo rekursu, Tribunal bele konsidera katak parte ne’e simu no aseita desizaun ne’e, tuir prosedimentu legal ne’ebé aplika.

Iha fatin seluk, Akademiku Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL), Rafael de Jesus, dehan katak bainhira parte ida la aseita ho desizaun Tribunal, dalan ne’ebé diak mak halo rekursu.

“Hau hanoin, dalan diak tuir lei mak rekore. Se ita koalia deit, la iha dalan atu hetan solusaun, tanba lei maka hateten,” dehan nia.

Nia hatutan katak, iha tempu ohin loron, publiku barak seidauk komprende didiak kona-ba lei ne’ebé eziste. Tanba ne’e, bainhira desizaun Tribunal tun, balu bele hato’o kestionamentu ka protesta. Maibé, tuir lei, parte ne’ebé la konkorda ho desizaun iha oportunidade atu halo rekursu ba Tribunal ne’ebé aas liu.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *