Familia, Povu TL Tutur Liman ho Matan-been Simu Saudozu Lu Olo iha Rezidensia Farol

Kadaver Eis Prezidente Republika, Francisco Guterres Lu-Olo too ona iha nia rezidensia Farol, Díli. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Familia no povu Timor Leste (TL) tutur liman tanis hodi simu kadaver saudozu Eis Prezidente Republika (PR) Francisco Guterres “Lu Olo” iha nia rezidensia Farol.

Tuir obsevasaun neebe STL hetan iha Farol Tersa nee(23/06/2026) katak, bainhira ambulansia lori saudozu nia kadaver too iha nia rezidensia, familia, militante FRETILIN, povu Timor oan tutur liman hakilar hodi simu saudozu nia kadaver, tanba sira sente lakon tebes aman diak ida.

Antes saudozu nia kadaver tama rezidensia laran simu ho ondra husi militar, remata familia hamulak tuir kultura Timor nian hodi simu saudozu nia klamar haruka ba beiala sira.

Iha biban nee Eis Prezidente Republika Taur matan Ruak ba jornalista hatete, hatoo sentidu kondolensia ba familia enlutada.

“Obrigadu ba Maun Lu, ami hotu neebe mai husi ai-laran, ami espresa ami nia sentimentu kondolensia ba nia kaben no nia oan sira. Sira la mesak, ami hotu iha sira nia sorin,” dehan Eis PR Taur.

Saudozu Eis Prezidente Republika no Prezidente FRETILIN, Francisco Guterres Lu Olo nia kadaver too iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Komoro, iha loron 23 Junhu 2026, dader. Aleinde nee entrega husi Hospital Prince Court-Malazia ba família, no família kontinua entrega ba Estadu liu husi Instituisaun FALINTIL- Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) hodi fo Guarda de Honra ba Saudozu. Hafoin nee prosesu lori saudozu nia isin-mate tuir protokolar estadu lori ba rezidensia Farol, Díli, too iha nia rezidensia familia, povu no militante FRETILIN tanis haklalak hodi dehan aman lao ho diak maibe fila ho kaisaun ho kareta metan.

Familia no amigu povu Timor Leste hakilar ho lian makaas hodi dehan aman tanba sa husik sedu deit ami, tanba saida viajen ba Malazia hameno katak ba halo tratamentu ba ho diak maibe ikus fila mai ho kareta metan no kaisaun, lian halerik sira nee halo lider nasional sira neebe partisipa mos mataben la maran, tanba sira mos sente katak rai nee lakon nia ema diak ida.

Eis Prezidente Republika (PR) Lu Olo hakotu nia peregrinasaun iha Hospital Prince Court, iha Kuala Lumpur, ho tinan 71, hafoin halao tratamentu intensivu. Entretantu Francisco Guterres “Lu-Olo” Moris iha Ossu, Munisipiu Viqueque, iha 7 Setembro 1954.

Saudozu Francisco Guterres Lu Olo nuudar Deklarador Restaurasaun Independensia RDTL nian. Prezidente Parlamentu Nasional iha 2002 2007-Prezidente Republika 2017-2022, saudozu ho naran neebe ema hotu koinese nudar Lu-Olo, nia moris ho naran sarani Francisco Guterres.

Lu-Olo kaben ho Cidalia Lopes Nobre Mouzinho Guterres, oan nain-haat, Francisco Cidalino, Eldino Nobre, Felezito Samora Guterres no Dalia Luliana Nobre Guterres.

Saudozu nia partisipasaun luta iha 1974 nia integra no partisipa nuudar didikasaun exklusiva ba Luta Libertasaun too 2000 bainhira nia fo nia aan tomak ba reorganizasaun FRETILIN nian nuudar partidu hodi prepara FRETILIN nuudar partidu ba era pos-independensia, era demokrasia. Nia forma parte grupo komandante nain 4 deit neebe hela iha ai laran tinan 24 tomak durante funu rezistensia.

Husi loron 15 Setembru 2001 too 20 Maiu 2002 saudozu Lu-Olo kaer knaar Prezidente Assembleia konstituinte, neebe hakerek no aprova Konstituisaun RDTL nian. Nee lori Lu-Olo ba rekonhesemento nuudar mata dalan ba Konstituisaun RDTL nian.

Bainhira Timor Leste hetan Indepedensia Nasional RDTL nian restaura fila fali iha 20 Maiu 2002, Lu-Olo sae ba knaar Prezidente Parlamentu Nasional RDTL nian too 31 Junhu 2007. Lu-Olo rekonhesidu nuudar líder rezistensia ida neebe konsegue halo tranzisaun husi funu nain ida ba lider ida iha era konstitusional no Estadu Direitu demokratiko.

Lu-Olo nia historia iha rezistensia hahu husi nia militansia iha Partidu FRETILIN dezde 1974 no nia fo nia aan tomak ba luta ba libertasaun nasional, luta ba ukun rasik aan, neebe dura tinan 24 tomak.

Iha 1974 kedan nia adere ba ASDT tamba nia hare katak paridu ida nee nia defeza ba Indepedensia total Timor-Leste nian, mudansas ba vida sosial, ekonomika no politika povo Maubere nian liu husi reformas estruturais neebe mosu iha tempo kolonialismu nian, mak dalan atu liberta nasaun no liberta povo. Nia hetan mos orientasaun makas husi Padres Salesianos balun neebe hanorin nia kona ba konsiensia no moralidade atu luta ba nia povo no nasaun.

Iha 1975 nia adere aan ba FRETILIN nudar militante, no bainhira Indonezia invade Timor-Leste iha Dezembru 1975, nia mos sae ba foho no ai laran hamutuk ho povo no ho lideransa Comite Central FRETILIN nian. Nia tama hamutuk pelutaun ida FALINTIL nian neebe komandado husi Komandante Lino Olkasa, no hahu nia moris nuudar funu nain ba liberta Povo no Patria Maubere. Iha Junho 1976 nia hetan nomeasaun nuudar Vice Sekretariu Ossu nian, Distritu Viqueque, no iha tinan hanesan nia substitui fali Sekretariu Zona depois de ida nee hetan kapturasaun husi forsas Indonezia nian.

Depois reuniaun dauluk CCF nian iha 1976, Lu-Olo hetan nomeasaun nuudar Vice Sekretariu regiaun Leste nian, no tamba nee nia hahu iha ligasaun direta ho komando Luta nian.

Iha 1977-1978 nia hetan nomeasaun nudar kommissariu Setor Ponta Leste nian. Iha 1978 atu remata, inimigo konsegue harahun base apoiu nian no konsegue hahu kontrolla populasaun makas liu ona. Tinan tolu tuir inimigo harahun base de apoiu, hamosu tempo susar tebes ba sira neebe sei iha foho, no obriga fase foun ida halau funu guerilha nian, no jovem Lu-Olo mos hili atu halau funu guerilha ida nee, tamba nia hanesan barak, hili tiha ona atu kumpri ho obrigasaun, patria ka mate.

Iha 1981, rezistensia armada FRETILIN nian hetan reestrurasaun iha foho husi lider sira neebe moris hela, hanesan komandante Xanana Gusmão, komandante Ma Hunu no komandante Basuka, neebe tuir mai mate iha kombate. Iha 1982 Lu-Olo hetan nomeasaun nuudar Adjuntu iha regiaun Leste, no mos halo parte komando Terseira Companhia Guerilha nian, nudar responsavel politiko.

Iha 1984 nia hetan nomeasaun nuudar komisariu Politiku. Iha 1987 nia kaer knaar nee hamutuk ho funsaun exekutivu bainhira nia hetan transferensia ba Regiaun Cruzeiros, “komposto husi Distritus Manufahi, Manatuto Oeste, Aileu no parte Oriental Díli nian. Iha 1987, Komandante Xefe Xanana Gusmão, hasai aan husi FRETILIN no harii CNRM (Conselho Nasional Rezistensia Maubere), nudar estrategia foun ba luta. komando politiku FRETILIN nian integra ba Commissaun Directiva FRETILIN (CDF), neebe parte integrante ba rezistensia Armada, neebe Ma-Hunu mak Sekretariu, no Mau Hodo, Konis Santana no Lu-Olo mak Vice Sekretariu.

Bainhira Mau Hodo hetan kapturasaun husi inimigu iha 1991, no tuir mai Xanana iha 1992, no Ma Hunu entrega aan iha 1993, Konis Santana mak sai Sekretariu CDF no mos Komando da Luta, no Lu-Olo assume kargu Vice Sekretariu CDF nian. Bainhira Komandante Konis Santana mate iha 1998, Lu-Olo assume kargu nuudar Sekretariu CDF nian no kaer funsaun politiku iha Rezistensia Armada.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *