DILI, STLTIMORLESTE.com – Relasiona ho folin kombustivel neebe daudaun sei sae iha rai laran, laos deit afeita ba parte ida ka rua maibe afeita no fo impaktu hotu ba Timor laran tomak.
Tuir Komersiante Faan Motor ka Kompanhia Familia Ebenezer Timor (Febenetil), Domingos Gil dos Santos katak, impaktu husi folin kombustivel sae nee laos deit ba komersiante, emprezariu no negosiante kiik sira maibe mos impaktu ba Timor laran tomak. Mina folin sae nee tanba iha rai laran nee populasaun injeral kampu servisu laiha. Bainhira kuandu mina folin sae automatikamente afeita ba komunidade hotu senti todan maibe atu dehan saida, povu kiik iha terenu labele koalia buat ida.
Nia katak, hanesan maluk balun dala barak hatoo tiha ona ba governu, assosiasaun estudante mos halo ona petisaun ba governu, maibe governu nia planu halo oinsa too agora laiha mudansa.
“Mina folin sae nee impaktu tebes ba ami emprezariu hanesan faan motor. Porezemplu hanesn uluk folin sei normal nee ami prepara mina litru 1, para konsumedor sira mai sosa nee ense hela ba para sira lori sai ba mak aumenta, maibe agora labele tanba mina folin sae. Impaktu ida mos komunidade labele sosa motor hanesan uluk, tanba sira haree ba mina folin sae,” dehan nia ba STL iha Tasi-Tolu, Segunda (17/08/2026).
Nia hatete, governu nee pelu menus hanoin netik povu, ba emprezariu no komersiante neebe faan sasan sira, tanba nee fo impaktu tebes. Tanba fatin neebe uza hodi faan nee aluga, depois selu tan taxa, motor tun iha Portu Tibar neeba aluga ema nia kareta no selu tan ema. Neebe dala ruma nee halo ema hanoin buat nee atu ba oin ka oinsa, se ida nee mak governu halo bebeik ba oin, kemungkinan ema Xina sira mak bele domina hotu negosiu.
“Se ida nee mak governu halo bebeik ba oin, kemungkinan ema Xina sira mak bele domina hotu negosiu. Tanba ema mai ho sira nia kapital neebe boot. Ema nia governu nee fasilita sira ho diak, neebe ida nee bele akontese,” dehan nia.
Nia haktuir, iha tempu mina folin normal konsumedor sira neebe sosa pelu menus loron 1 bele 2, semana ida bele konta too 10. Fulan ida dala ruma bele 50 unidade, bee 30 no 20 unidade. Maibe depois mina sae kompra no vizita mos menus ona. Iha impaktu seluk mos tanba iha TL, Timor oan sira faan motor mos barak, dala ruma sira ba haree fali iha dealer sira seluk. Ida mak kampu servisu laiha, ema servisu osan iha bele sosa. Ema agora sosa nee familia neebe servisu iha Korea, Australia no Inglaterra, sira haruka osan mai mak familia bele mai sosa. Maibe sira neebe servisu iha rai laran nee susar tebes atu sosa, dala ruma balun bele maibe de fim de ano hanesan sira simu salariu 13 mak bele, maibe hanesan baibain nee susar oituan.
Iha tempu agora nee kareta neebe aluga husi Portu Tibar nian mai folin sae hotu. Neebe mina folin nee afeita ba buat hotu. Aluga ema nia kareta la hanesan uluk, tanba ema sosa mina ba kareta. Neebe governu hasae mina folin tanba fundu iha oriente nee, maibe governu mos hanoin diak hodi fo subsidiu ba kompania pertamina sira.
“Hanesan Kompania ETO neebe hetan subsidiu hodi ajuda hatun folin mina maibe tanba ho rajaun saida mak folin sei nafatin hanesan nee,” nia tenik.
Nia haktuir, impaktu husi mina folin sae tenke hapara hotu nia traballador nain 5. Ema ladun sosa motor no osan tenke selu ba taxa no kareta neebe tula sasan husi Portu mai, entaun osan laiha atu selu sira.
Nia hatutan, iha parte ida dehan TL nee riku minarai, maibe nia jestaun nee oinsa mak folin mina nee sae, neebe terkadang haree ba nee riku soin mina iha, maibe realidade nee laiha.
Iha fatin seluk, Taxista Antonio Filipi hatete, folin kombustivel neebe sae nee laos deit afeita deit ba taxista maibe mos ba pasajeiru hotu, tanba uluk iha tempu folin mina normal sai husi HNGV ba Komoro sira husu deit US$ 3 ka US$ 4 maibe agora haree ba folin mina sae dala ruma husu too US$ 5 no US$ 6.
“Ami babain husu US$ 3 ka US$ 4 maibe agora haree ba folin mina sae dala ruma ami husu US$ 4 too US$ 6. Bainhira ami husu hanesan nee dala ruma sira hakfodak ho folin nee, sira dehan ai maun taxi karun liu. Ida nee laos ami nia hakarak mak hasae, maibe tanba folin mina mak sae mak husu hanesan nee. Uluk mina folin seidauk sae ami husu folin normal mak US$ 3 dala ruma mos US$ 2,50, maibe mina folin sae nee dala ruma ami husi US$ 5 selae US$ 4,” dehan nia iha HNGV.
NIa katak, folin nee sira husu tuir distansia no dalan. Dala ruma tun iha dalan bot husu tuir folin dalan bot, kuandu tama too bairo laran entaun husu tuir folin tama ba dalan laran nian. Haree ba distansia dok ho besik nee.
Tuir nia, durante nee rona dehan IX governu fo ona subsidiu hodi hatun folin mina nian, maibe atu tama ona ba fulan 3 no 4 ona mais seidauk haree no rona dehan subsidiu atu hatun folin mina nee laiha, aumenta tan mak iha.
“Husu ba governu neebe lidera husi Avo Nana atu bele hatun mina folin, atu nunee ami taxista nomos transporte publiku no privadu sira bele kontenti. Tanba uluk governu sira promete katak, bainhira ukun sei dada kadoras mai TL, mais aumenta fali mina nia folin mak sae makas fali,” tenik nia.
Nunee mos Taxista Antonio Amaral dehan, ho folin mina neebe sae nee sempre halo sira ho pasajeiru sira istoria malu hela deit, tanba osan neebe sira husu la kona pasajeiru sira nia laran.
“Ami ho pasajeiru sira istoria malu hela deit, bainhira ami husu sira dehan selu karun, sira hirus fali ami. Neemak ami dehan problema nee mina karun, sira dehan mina karun nee labele husu fali ba ami, maibe tenke husu ba estadu. Neebe ami husu ba Pertamina neebe hetan ona subsidiu husi governu nee atu hatun fali mina folin, maibe tanba sa mak too agora mina folin sei sae nafatin. Ami senti triste tanba bainhira sira la hatun folin mina nee, oinsa ami nia moris nudar taxista neebe lori ema nia kareta. Laos ami deit, penumpang mos triste tanba sira mos buka osan mak hetan, ami mos halai kareta mak hetan. Agora ami povu kiik neemak hanesan buat ida karik obriga malu,” tenik nia.
Nia hatutan, husu ba governu karik fo ona subsidiu ba kompania ETO ho pertamina sira seluk nee, favor hatun netik mina nia folin.
Nia katak, iha situasaun folin mina sei normal distansia husi HNGV ba too Komoro no Tasitolu sira husu deit US$ 4, maibe agora nee lae tanba ina folin sae sira husu US$ 5 too US$ 6, tanba agora ense litru 1 hetan ona US$ 1,50, sekuandu too iha neeba mak hetan $4, nia han tiha litru 2 ka 3 hanesan nee. Mina nee hetan ona, mais atu setor fali ba patraun nee la too. Depois lor-loron fila ba uma mos tenke hiit netik modo ruma, para ahi matan nee labele mate liu.
Situasaun ida agora kompara ho situasaun folin mina normal nee, ida agora nee aat liu ida ho situasaun normal nee. Uluk nee fila ba uma lori netik modo diak ruma, maibe agora nee susar tebes too kesi kabun, dala ruma han meudia nee too fali jam 3 mak foin han. Neebe husu ho haraik aan ba kompania ka petamina sira neebe hetan subsidiu husi governu nee bele hatun fali mina folin.
(dom)







