Governu Sobu Uma iha Kampung Alor, Labarik Sira Tenke Buka Fatin Subar iha Simentu Rahun Nia Laran

Foto: STL/Carme Ximenes

DILI, STLTIMORLESTE.com – Desizaun Governu liu husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), hodi sobu obrigatoriu komunidade sira nia hela fatin iha area Kampung Alor, Dili, hamosu desizaun todan neebe hanehan tebe-tebes moris labarik sira nian. Asaun nee halo labarik kiik sira lakon fatin halimar no subar fatin nuudar uma neebe uluk sira hela no agora tenke hateke deit ba sira nia futuru neebe naksobu hamutuk ho pedasuk simentu rahun nian.

Iha fatin akontesimentu restu simentu no besi namkari iha fatin fatin nuudar rezultadu husi prosesu eviksaun neebe foin daudaun nee halao. Labarik kiik sira haree lao ain tanan deit iha lixu no rai rahun leten, maski situasaun nee fo risku boot ba sira nia saude.

Observasaun iha baze hatudu katak, labarik balu foti bloku simentu sira hodi halibur fali sasan uma laran nian neebe bele salva. Sira nia movimentu iha pedasuk uma nia leten nee akontese, tanba laiha fatin seguru seluk neebe bele uza hodi halimar ka deskansa.

Kondisaun nee foti preokupasaun boot ba saude labarik sira nian neebe tenke moris besik ho suar no lixu namkari. Suar husi uma restu nian no rai rahun neebe namkari iha anin laran, bele fo moras ba sira nia isin lolon nuudar sidadaun neebe seidauk iha kbiit hodi proteje aan.

Komunidade no inan-aman iha erea nee haree hateke deit ho laran triste, ba sira nia hela fatin neebe sobu ona ba rai. Sira kestiona makas konaba desizaun Governu nian neebe foti medida hodi sobu uma sira nee, la ho solusaun neebe alternativu neebe diak ba labarik sira nia futuru.

Situasaun iha kampung Alor hatudu katak, família barak mak tenke buka netik subar fatin iha deit lona nia okos ka fatin provizoriu iha aea seluk. Labarik sira lakon sira nia direitu, atu moris iha ambiente neebe saudavel no hakmatek hanesan labarik.

Haree ba situasaun nee Observador Politika, Martinho de Araújo, haktuir katak asaun eviksaun la ho planu fatin hela fatin foun neebe klaru, hatudu frakeza boot iha lina koordenasaun inter-ministerial no planeamentu urbsnizasaun Estadu nian.

Tuir nia vizsun, Governu tenki foti fali responsabilidade hodi labele husik labarik sira sai fali vítima ba deit interese hafoun sidade, no husu atu SEATOU rona fali lian husi komunidade sira neebe afetadu.

“Situasaun neebe akontese iha kampung Alor nee nuudar evidensia loloos katak, planeamentu urbanu neebe la bazeia ba direitus humanus sei hamosu deit dezafiu sosial foun. Bainhira Governu foti desizaun hodi sobu komunidade nia hela fatin laho preparasaun fatin hela- fatin foun neebe dignu, labarik sira mai sei simu konsekuensia neebe boot liu. Presiza duni iha revizaun ba baze legal no lalaok ezekusaun SEATOU nian atu nunee labele kria fali situasaun moris todan ba sidadaun kiik sira,” dehan Martinho ba STL, Tersa nee (15-07/2026).

Nia hatutan tan katak, Governu liu husi SEATOU labele hateke deit ba kestaun ba ordenamantu teritoriu laho konsidrasaun humanitatia, maibe tenke mos iha sensibilizasaun sosial, hodi proteze labarik sira nia direitu fundamental ba edukasaun no moris diak.

Tuir nia opiniaun, dezenvolvimentu sidade neebe diak mak prosesu neebe lá husik sidadsun kbiit laek sira monu ba dezafiu no terus nia laran, tan nee labele uza deit forsa legal hodi foti desizaun maibe presiza duni fo solusaun neebe klaru no humanu.

Iha fatin seluk Akademista UNPAZ, José Sarmento, mos hateten katak Governu labele kria deit sidade neebe kapas iha matan, maibe husik trauma no kiak foun ba ninia povu.

Tuir nia vizaun siensias nian, dezenvolvimentu urbanu hotu tenke tau uluk dignidade umanu no direitu labarik sira nian iha fatin Primeiru, nunee ezije ba parte ezekutivu sira atu aseleradu kedas fo asistensia emerjensia hodi labele kria moris todan foun ba labarik nia evolussun fiziku no estabilidade psikolojia.

(car)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *