DILI, STLTIMORLESTE.com — Governu tenke toma atensaun seriu ba kazu sidadaun estranjeiru sira neebe uza vistu turista hodi halo atividade komersial no servisu iha Kapital Dili, tanba Ekipa Servisu Operasaun husi Servisu Migrasaun hamutuk ho ekipa Makikit foin lalais nee konsege asegura feto nain lima (5) iha otelaria no fatin karaoke sira.
Operasaun rutina neebe halao iha area Hudi Laran no Dili Oeste nee, detekta sidadaun estranjeiru ho inisial LRA, ISA, PO, DH, no ARP neebe komete violasaun ba regulamentu migratoria. Bazeia ba verifikasaun husi Sistema Jestaun Fronteira no kontrolu ba pasaporte, hatudu katak sidadaun hirak nee nia vistu hotu ona no sira la kumpre ona rekezitu hodi hela no halo servisu iha rai laran.
Relasiona ho kazu nee, Observador Politika, José da Silva, hateten katak pratika uza vistu turista hodi halo atividade komersial nee violasaun diretu ba soberania lei nian, nunee husu Governu liuhosi entidade kompetente tenke foti desizaun no kontrolu makas.
“Asaun nee tenke sai lisaun ba sira seluk. Servisu Migrasaun no instituisaun kompetente sira tenke kontinua halo kontrolu neebe makaas hodi asegura katak sidadaun estranjeiru neebe tama iha Timor-Leste tuir duni prosedimentu legal neebe loos,” José da Silva hateten ba STL, iha Kaikoli, Díli, Kuarta nee (12/08/2026).
Nia hatutan tan katak, se instituisaun estadu neebe responsável ba fiskalizasaun la foti medida rigoroza, situasaun nee bele afeta moris lor-loron no estabilidade ekonomika populasaun nian iha baze.
Iha sorin seluk, Akademista hosi Universidade da Paz (UNPAZ), Mário da Silva, hatudu mos preokupasaun no hateten katak fenómenu ne’e hatudu frakeza balun iha mekanizmu kontrolu fronteira no fiskalizasaun interna, nunee husu atu iha koordenasaun diak liu entre instituisaun Estadu nian hodi proteje empregu no negosiu lokal sira.
“Hau hanoin katak situasaun hanesan nee labele husik kontinua tanba bele fó impaktu la diak ba jerasaun foun, no mos oportunidade servisu ba sidadaun lokal sira neebe buka hela servisu iha rai- aran,” Mário dehan.
Entretantu iha prosesu identifikasaun, investigador Servisu Migrasaun nian notifika katak maioria sidadaun estranjeiru sira nee uza vistu turista hodi buka fali servisu no hetan lukru, nunee sira konsidera halo violasaun ba Lei Migrasaun no Azilu, iha artigu 143 no aplika sansaun selu multa. Maibe, sira neebe rekuza, sei submete lista naran ba iha Ministeriu Publiku atu prosesa tuir lei.
(car)






